Suprotno očekivanjima, Njemačka se izvukla iz recesije. Tamošnji je zavod za statistiku objavio da je u trećem tromjesečju godine gospodarstvo raslo 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal i 0,5 posto u odnosu na isti kvartal 2018. godine. 

Od recesije njemačku ekonomiju su spasile veća potrošnja države te građana. Industrija je i dalje u minusu, a to znači da i najave uvoza nisu sjajne, piše Večernji list .

Gospodarstvo Njemačke bilježi rekordan stupanj zaposlenosti i visoku potrošnju. Industrijska proizvodnja tone godinu i pol. Struktura ekonomije u Njemačkoj se mijenja, a utječe i na Hrvatsku. 

Ugledni makroekonomist Željko Lovrinčević kazao je kako će Nijemci više trošiti jer im i dalje rastu plaće. Loša je vijest da se manje proizvodi te tvrtke nedovoljno investiraju u tehnologiju i inovacije. 

Njemačka je najveći trgovinski partner Hrvatskoj

"Dodatno će rasti turistička potrošnja, a manje će se uvoziti proizvodi vezani za industriju pa će Njemačka potaknuti novi rast udjela turizma u BDP-u Hrvatske", kazao je Lovrinčević za Večernji list .

Njemačka je najveći trgovinski partner Hrvatskoj, ali i država iz koje dolazi najviše turista u Hrvatsku. Prošle godine ostvareno je 10,1 milijardu eura prihoda od turizma, a Nijemci su u Hrvatskoj potrošili oko 1,5 milijardi eura. Nijemci svakako izuzetno utječu na domaću ekonomiju. 

Industrija u Njemačkoj je usporila što znači mogućnost smanjenja uvoza roba i sirovina. Usporavanje njemačke ekonomije već se osjeća u zemljama Istočne Europe. Hrvatska drži prognozu o rastu od 2,8 posto na godišnjoj razini, a turističke su brojke dobre te bi treći kvartal pokazati dobru stopu rasta. 

Građani bi trebali računati na mogućnost usporavanja rasta primanja ili čak i njihov pad u srednjoročnom razdoblju pa je i njima, kao i državi, vrijeme za poduzimanje mjera kojima se mogu pripremiti za novo razdoblje.

Pet savjeta kako se pripremiti za recesiju ili blagu stagnaciju: 

1. Treba dobro razmisliti o preprodaji nekretnina jer je i HNB upozorio na pregrijavanje tržišta.  2. Trebali bi se početi lagano razduživati i otplatu potrošnje, a ne se uvaljivati u novo zaduživanje.  3. Na realnoj osnovi trebalo bi utvrditi kućni budžet, ako obaveze prelaze prihode, vrijeme je za rezanje potrošnje.  4. Dobro se treba pripremiti za moguću korekciju plaća prema dolje ili eventualni rast osnovnih troškova.  5. Mogli bi stvoriti 'crni fond' u koji možete posegnuti u slučaju nepredviđenih situacija poput većeg troška u kućanstvu ili kašnjenja plaće.