"Na hrvatskoj političkoj sceni imate ljude koji razdirućom bukom ističu svoje hrvatstvo i domoljublje, a često iza te buke nalazimo osobe sklone, blago rečeno, neprihvatljivom ponašanju", kazao je 23. veljače 2002. godine za FeralDrago Krpina, tada potpredsjednik HDZ-a.
Krpina time nije mogao bolje opisati samoga sebe.
Drago Krpina, bivši tajnik i glasnogovornik HDZ-a, politički mrtvac koji je i na izborima 2007. godine sa svojom nezavisnom listom u 9. izbornoj jedinici dobio manje od jednog postotka glasova, danas ima aspiracije ponovno se vratiti u okrilje, dapače u sam vrh, stranke koju je stvarao i koja ga je godinama štitila od posljedica njegovih krimena.
Prisilna deportacija
Krpina je, naime, u centar pozornosti hrvatske javnosti došao kada je 1993. godine uredniku FeralaViktoru Ivančiću poslao poziv za mobilizaciju, i to dan nakon što je Feral Tribune na svojoj naslovnici objavio montažu na kojoj Tuđman i Milošević polugoli i zagrljeni leže u krevetu. No, osim pritisaka prema medijima, Krpinu pamtimo i po puno prljavijim rabotama.
Feral Tribune u rujnu 2003. godine otkriva kako je tada uvaženi zastupnik HDZ-a Drago Krpina sudjelovao u etničkom čišćenju zadarskog područja 1991. godine. Prisilna deportacija izvršena je nad 66 Srba civila, koji su prvo odvedeni u zatočeništvo, da bi zatim kao ratni zarobljenici bili iskorišteni za zamjenu s hrvatskim vojnicima. Feral Tribune tada piše i kako je Drago Krpina taj zadatak proveo s posebnim guštom.
'Metak u potiljak'
Jedan od najvažnijih ljudi Tuđmanovog režima bio je poznat i po verbalnim prijetnjama. Mirovnom aktivistu Zoranu Oštriću zaprijetio je metkom u potiljak: "Vas, gospodine, treba mobilizirati, poslati na frontu, i prvog momenta kad okrenete leđa – pucati vam u potiljak!" Oštrić je tada, u srpnju 1993., provodio Antiratnu kampanju u okviru koje je u zagrebačkom KIC-u, još dok je buktio rat u Bosni, organizirao tribinu pod nazivom "Razvaljivanje Bosne". Krpina za prijetnju nikome nikad nije dogovarao.
Već u listopadu sljedeće godine u saborskom kafiću potukao se s članom Predsjedništva Srpske narodne stranke Draganom Hinićem, koji je u raspravi govorio o srpskoj djeci i vjeronauku. Kasnije je govorio kako je u toj tučnjavi "prolivena hrvatska krv", a za nagradu je imenovan Tuđmanovim savjetnikom za okupirana područja i predstojnikom Ureda za mirnu reintegraciju.
Slučaj Slobodna Dalmacija
U studenom 2001. Krpina je zajedno s Ivićem Pašalićem i Ivanom Jarnjakom ostao bez saborskog imuniteta. Razlog tome je slučaj Slobodna Dalmacija, odnosno malverzacije oko dionica tog poduzeća iz svibnja 1993. Krpina je bio osumnjičen da je zajedno s Pašalićem izvršio pritisak na tadašnjeg direktora Splitske banke Franu Mitrovića da dionice Slobodne Dalmacije proda Miroslavu Kutli i njegovom Globus Holdingu. Mitrović je prodao 37,184 dionice Slobodne Dalmacije za 3,7 milijuna njemačkih maraka, čime je Splitska banka oštećena za najmanje 6,3 milijuna DEM. Krpina je, kao i svi ostali iz tog slučaja, oslobođen krivnje.
Krimen ovog ambicioznog čovjeka nalazi se i u Medačkom džepu, gdje je nakon provedene akcije uveo cenzuru u izvještavanju o toj akciji. Zabranu su razbili tek inozemni mediji. Haški svjedok Milan Levar, koji je ubijen 28. kolovoza 2000. godine, neposredno prije ubojstva u razgovoru sa Željkom Peratovićem, tada novinarom Fokusa, potvrdio je informaciju o postojanju fotografije Drage Krpine, tadašnjeg načelnika IPD-a Ministarstva obrane, i generala Janka Bobetka pokraj desetak leševa srpskih civila i pobunjenika u Medačkom džepu. Nakon tog nastupa, prema tvrdnjama novinara Peratovića, Levar je doživio novi val napada i prijetnji.
Krpina će ostati upamćen i po skandalu u Saboru, u kojem je 2003. iskrivljenim naglaskom izgovarao ime zastupnice SDP-a Milanke Opačić rugavši joj se tako, na svoj primitivan način, zbog srpske nacionalnosti. Nakon te sramote, zastupnici SDP-a napustili su sjednicu.
Danas, gotovo 20 godina kasnije, nastoji se vratiti na nacionalnu političku scenu. Znate onu narodnu o vuku i dlaci. Mislite li da je primjenjiva i u Krpininu slučaju.
