KAI je "Borbeni orao" razvijao osam godina s američkim timom Lockheed Martin Aeronautics (LM Aero), pri čemu je kao osnova korišten američki zrakoplov F-16 te je u njega ugrađeno oko 50 posto američkih komponenti. Time se, ističe, KAI, FA-50 savršeno uklapa u NATO-ov sustav zrakoplovstva te su mogućnosti zajedničkih operacija s ostalim članicama Saveza neupitne.
Dvostruko jeftiniji od Gripena
Njegove "dokazane performanse" i cijena koja je gotovo upola manja od mogućeg glavnog konkurenta, švedskog Saab Gripena, te niski operativni troškovi čine ga u sadašnjoj ekonomskoj, vojnoj i političkoj situaciji pravim rješenjem za Hrvatsku, smatra Han. "Vjerujemo da je FA-50 najpogodnije rješenje za Hrvatsku", kazao je on za Hinu.
Iako neki stručnjaci smatraju da je FA-50 tek napredni trenažni zrakoplov s naoružanjem i da mu je svrha isključivo napredna obuka pilota i borba protiv protivnika koji ne raspolaže modernim sustavima protuzračne obrane ili borbenim zrakoplovstvom, Han tvrdi da se radi o sofisticiranom višenamjenskom zrakoplovu. Hrvatska, ističe Han, može koristiti zrakoplov za cijeli niz uloga: za napredno usavršavanje pilota na nadzvučnim mlažnjacima, kao borbeni zrakoplov u slučaju ratnih operacija i kao "prijelazni" lovac za uvođenje pilota u upravljanje borbenim zrakoplovima najviše klase.
Slabašan, ali višenamjenski
Po njegovim riječima, radi se o provjerenom višenamjenskom zrakoplovu, trenažnoj i borbenoj letjelici u upotrebi od 2005. koji bi u potpunosti zadovoljio hrvatske potrebe: nadziranje zračnog prostora, granica, nadzor i kontrolu Jadranskog mora i sudjelovanje u zajedničkim operacijama zemalja članica NATO-a.
"Do sada smo isporučili oko 200 zrakoplova, 60 ih je u sastavu južnokorejskog ratnog zrakoplovstva, a od međunarodnih kupaca naše zrakoplove trenutno koriste Indonezija, Filipini, Tajland i Irak", kazao je Han. "To je vrlo pouzdan zrakoplov, s najsuvremenijom digitalnom avionikom, višenamjenskim radarom za sve vremenske prilike, sustavom samoobrane, motorom F404-GE-102, ugrađenim 20-milimetarskim topom, sedam podvjesnih nosača za oružje i širokim rasponom ubojnih sredstava", pojasnio je Han, podsjećajući da je elektroniku razvio Samsung, a motor je američki.
NATO-ovo naoružanje
FA-50 je nadzvučni zrakoplov koji leti brzinom od 1,5 Macha. Koristi NATO-ovo naoružanje: bombe i rakete (MK-82,LAU-3), projektile zrak-zrak i zrak-zemlja (AIM-9, AGM-65) kao i "pametno" oružje. Han tvrdi da uz vrhunske karakteristike, FA-50 ima još jednu ogromnu prednost u odnosu na konkurente, a to su cijena i uvjeti financiranja.
Prema predstavljenoj financijskoj analizi 16 korejskih zrakoplova bilo bi moguće otplatiti za oko 750 milijuna dolara u 13 godina. "Korejska uvozno-izvozna banka - Korea Eximbank - bi ponudila kredit na 10 godina, uz poček od 36 mjeseci", kazao je Han za Hinu, objasnivši da bi kredit pokrio 85 posto ukupnog iznosa ugovora, a 15 posto bi se platilo u prve tri godine. Smatra da je to znatno učinkovitije od leasinga zrakoplova koje nude konkurenti, dodajući da Češka i Mađarska koje su se odlučile za drugu opciju, nakon isteka leasinga ostaju bez zrakoplova.
Obećavaju da će Hrvatska postati centar
S druge strane, neki vojni analitičari vjeruju da činjenica da Češka i Mađarska raspolažu Gripenima, a očekuje se i navodno pridruživanje Slovačke, te povezanosti sa zemljama Višegradske skupine (V4), ide u prilog švedskom proizvođaču zbog logične uspostave srednjoeuropske "Gripen zone". Han, međutim, ponavlja da je "Borbeni orao" potpuno kompatibilan s NATO-om te da bi Hrvatska, ukoliko se odluči za KAI, mogla postati i logističko-remontno-trenažni centar za lovce FA-50 koji bi mogli biti prodavani u ovom dijelu svijeta, uključujući BiH i Crnu Goru, ali i centar za obuku pilota.
Prilikom obilaska industrijskog kompleksa u Sacheonu, kao jednu od prednosti pokazao je za Hinu i kontrolni centar gdje je na zidu ogroman ekran s interaktivnom slikom svijeta na kojoj su označene baze u kojima se nalaze zrakoplovi i gdje se pažljivo nadzire status svakog zrakoplova. "Imamo podatke u realnom vremenu što se događa sa zrakoplovima, pa čim vidimo da je neki od aviona u remontu počnemo pripremati potrebne rezervne dijelove i prije nego što to klijenti zatraže. Imamo 24-satni sustav potpore za naše kupce", kazao je Han, dodavši da se ne događa da letjelice budu prizemljene ni sat više nego što je potrebno.
Kako bi Hrvatskoj približio svoj lovac, ali i ostalu vojnu ponudu, KAI je početkom svibnja u Splitu sudjelovao na četvrtom međunarodnom sajmu vojne industrije "Jadranska vojna i zrakoplovna izložba i konferencija - ASDA 2017" uz 130 ostalih izlagača naoružanja, vojne opreme i drugih obrambeno-sigurnosnih proizvoda i usluga iz 22 zemlje.
Probijaju se u vrh aeronautike
KAI, koji je 2016. ostvario prihod od 3,1 milijardu američkih dolara, u 2017, očekuje porast na šest milijardi dolara, s ciljem da 2020. dosegne brojku od 10 milijardi dolara. Ta kompanija, nastala 1999. spajanjem Daewoo-a, Samsung Aerospacea i Hyundaia, ima potporu korejske vlade. Među dioničarima su, između ostalih, Korejska razvojna banka (KDB), Nacionalni mirovinski sustav (NPS), Korea Eximbank i Hanwha Techwin.
Osim Hrvatske, potencijalni kupci južnokorejskih zrakoplova su Peru, Argentina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kenija i Bocvana, a KAI također želi ući na najveće tržište na svijetu i najnovijim trenažnim zrakoplovom nastupa kao kandidat za naprednu obuku pilota Američkog ratnog zrakoplovstva (USAF).
Odluka je na timu savjetnika
Prilikom donošenja odluke o obnovi borbenih zrakoplova HRZ-a, svoju će riječ dati i savjetnički tim ministra obrane Damira Krstičevića u kojem se nalaze umirovljeni generali i bivši zapovjednici HRZ-a Josip Štimac, Vlado Bagarić i Josip Čuletić, a koji je nedavno pojačan ratnim pilotima, umirovljenim brigadirom Ivanom Selakom i pukovnikom Ivicom Ivandićem. Ministar Krstičević je pri predstavljanju Gripena početkom svibnja izjavio da Hrvatska ističe tri elementa za razgovore, a to su da se posao rješava kroz međudržavni sporazum, da se radi o ulaganju u Hrvatsku te da cijena bude povoljna.
Kao 11. ekonomija po snazi u svijetu, prva u brodogradnji, industriji mobilnih telefonskih uređaja i proizvodnji čelika te uzimajući u obzir njezin specifičan geografski položaj i okružje na Korejskom poluotoku, stiješnjena između tri titana: Kine, Japana i Rusije te sve agresivnije Sjeverne Koreje, Južna Koreja je 10. zemlja svijeta po izdvajanju za vojsku, s 33,9 milijardi američkih dolara u 2013., tj. 2,8 posto BDP-a. Južna Koreja općenito veliki naglasak stavlja na ulaganja, s većim postotkom BDP-a za istraživanje i razvoj od Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva ili SAD-a.
Južnokorejska zrakoplovna i svemirska industrija ide uzlaznom putanjom. Cilj vlade u Seulu je da ta industrija do 2020. uđe na listu 10 najvećih svjetskih izvoznika.
