Do kraja kolovoza Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU raspisat će prvi poziv za poticanje projekata proizvodnje energije iz mora otkako se povlači novac iz fondova Europske unije, piše u srijedu Jutarnji list.
Proizvodnja energije iz mora korištenjem valova, plime i oseke, kao i specijalnih dizalica topline s morskom vodom, u povojima je i u samoj Europskoj uniji, ali je, uz vjetroelektrane, solare i vodik, prepoznata kao jedno od rješenja u aktualnoj zelenoj tranziciji EU.
Hrvatska ima značajan potencijal
Hrvatska ima značajan potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije, posebno za primjenu tehnologija morske vode. Jedno od rješenja koje bi moglo biti posebno primjenjivo na Hrvatsku, zbog duge obale, odnosi se na sustave dizalica topline s morskom vodom ili SDTMV sustave, navodi se u prijedlogu javnog poziva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, koje je odlučilo u ovoj fazi poticanja proizvodnje energije iz mora podupirati samo projekte dizalica topline s morskom vodom.
Naime, iako u lepezi proizvodnje energije iz mora postoji više spomenutih tehnologija, država je procijenila da bi najviše interesa moglo biti za dizalice, odnosno, kako se navodi u pozivu, za ugradnju sustava grijanja i hlađenja pomoću toplinskih pumpi putem energije iz mora u priobalju.
Očekuje se da bi se s pripadajućim projektima mogli prijaviti, među ostalim, općine i gradovi u priobalju.
Prema dostupnim podacima, tehnologija proizvodnje iz energije mora već se koristi na više lokacija u priobalju, a trenutno na njezinoj primjeni, među ostalim, radi Istarska regionalna energetska agencija (IRENA) u suradnji s Gradom Porečom. Riječ je projektu ugradnje sustava dizalica topline s morskom vodom za zgradu porečke gradske uprave.
Tehnologiju bi mogle koristiti i luke i marine
Osim gradskih i općinskih uprava u priobalju, tehnologiju proizvodnje iz energije mora, sudeći prema iskustvima iz Italije koja su prezentirana na skupovima IRENA-e, mogle bi koristiti luke i marine s opcijom isporuke viškova energije u mrežu.
Zainteresiranim domaćim znanstvenicima i investitorima na raspolaganju je u spomenutome pozivu milijun i pol eura uz minimalna (200 tisuća eura) i maksimalna ograničenja povučenog iznosa od 1,3 milijuna eura po projektu. Udio koji je država spremna sufinancirati u ukupnom budžetu projekta varira od 50 posto za male do 30 posto za velike poduzetnike. Sufinancira se sama priprema projekta, promidžba i upravljanje njime, a planirano je da se pripadajući ugovori o projektima koji su dobili sufinanciranje potpišu najkasnije u svibnju iduće godine uz obvezu da se povučeni novac iskoristi do travnja 2024.
