Direktor kampanje "Renovate Europe" Adrian Joyce pohvalio je projekt energetske obnove ministra Predraga Štromara.
Joyce tako za primjer uzima hrvatsku nogometnu reprezentaciju koja je svojim uspjehom na Svjetskom prvenstvu mnoge iznenadila, ali i nadahnula. Jednako tako, smatra Joyce, Hrvatska može mnogim zemljama biti inspiracija kada je riječ o energetskoj obnovi, piše euractiv.
Joyce ističe kako je Hrvatska usred velikog projekta energetske obnove, u koju će do 2020. godine biti uloženo 411 milijuna eura iz strukturnih fondova EU. Navodi i kako je samo između 2014. i 2016. godine kroz program energetske obnove vrijedan 220 milijuna eura obnovljeno više od 15.600 obiteljskih kuća, 2300 stambenih i 80 komercijalnih zgrada te 262 javne ustanove.
Joyce kao primjer navodi karlovačku Opću bolnicu, koju dnevno posjeti 1500 pacijenata. Bolnica je uz investiciju vrijednu 7,2 milijuna eura obnovljena u samo četiri mjeseca obnovljena. Njezina godišnja emisija CO2 je prepolovljena, a očekuje se da će godišnja ušteda na grijanju biti viša od 50 posto. Trošak obnove zgrade trebao bi biti isplaćen u roku od 14 godina, uštedom na računima za potrošnju energije. Sve to bit će moguće zahvaljujući uređenju fasade, ugradnji toplinske podstanice, solarnih kolektora, novih sustava hlađenja...
U obnovi bolnice sudjelovali su privatni investitori sa 70% sredstava, a 40% sredstava pristiglo je iz hrvatskog fonda za energetsku obnovu. Na obnovi je bilo zaposleno oko 250 radnika, a doprinos lokalnoj ekonomiji dalo je i 30-ak okolnih tvrtki.
Po sličnom principu obnovljena je i bolnica u Splitu te zatvor u Lepoglavi, koji već sada bilježe znatne uštede.
U usporedbi s tradicionalnom praksom javne nabave, u Hrvatskoj je sklapanje ugovora o energetskoj obnovi jednostavnije, standardiziranije i transparentnije. Dovršavaju se do sedam puta brže uz znatno niže administrativne i ukupne troškove.
Razlog tomu je što su pravila čvrsto definirana. Investitori moraju jamčiti minimalnu uštedu energije od 50%, kao i da neće biti troškova za javne proračune.
Nepovjerenje banaka i dalje je jedan od velikih problema, ali i na tom se polju situacija poboljšava, navodi Joyce. Na primjer, Hrvatska banka za obnovu i razvoj nedavno je počela širiti kreditne linije za projekte energetske učinkovitosti po iznimno povoljnim uvjetima.
Možda je najveća briga za investitore, ističe Joyce, nedostatak kontinuiteta u financiranju EU za projekte učinkovitosti, koji vrlo često postaju talac odluka o proračunu u Bruxellesu i glavnim gradovima.
Na projektima energetske obnove kroz dvije godine moglo bi se zaposliti 3000 građevinskih radnika, dodaje Joyce i navodi kako su mnogi od njih već napustili zemlju zbog nemogućnosti pronalaska posla.
