Predsjednik Ivo Josipović bit će tako prvi hrvatski dužnosnik koji će odati počast bošnjačkim žrtvama hrvatskih ratnih zločina u BiH. To nije učinio njegov prethodnik Stjepan Mesić, iako je nedvosmisleno osudio Tuđmanovu politiku u BiH te u nekoliko navrata javno izjavio da je spreman to učiniti.

Josipović će odati počast žrtvama zločina u Ahmićima i Grabovici u četvrtak, 15. travnja, piše Novi list. Ahmići i Grabovica su dva amblematska mjesta uzajamno počinjenih zločina u hrvatsko-bošnjačkome ratu 1993. i 1994. godine.

17 godina od masakra u Ahmićima

U srednjebosanskom selu Ahmići, nekoliko kilometara istočno od Viteza, 16. travnja 1993. hrvatske su snage ubile 116 civila, među kojima 32 žene i jedanaestoro djece. Spaljena je seoska džamija i mnoge kuće. Nekima od neposrednih počinitelja zločina Tuđmanove su tajne službe dale novi identitet te ih u Hrvatskoj uspješno skrivale sve do 2000. godine.

Za zločin u Ahmićima Haški je sud na 25 godina osudio ratnog zapovjednika HDZ-a BiH Darija Kordića, jednoga od ključnih planera zločina. Ratni zapovjednik Operativne zone HVO-a središnja Bosna general Tihomir Blaškić u prvostupanjskome je postupku osuđen na 45 godina zatvora za zločin u Ahmićima i druge zločine u srednjoj Bosni, ali mu je nakon žalbenoga postupka kazna smanjena na devet godina.

Ratni zapovjednik vojne policije HVO-a u srednjoj Bosni Vlado Šantić te Drago Josipović osobno su sudjelovali u napadu na Ahmiće. Prvi je u Haagu osuđen na 18, a drugi na 12 godina zatvora. Na deset godina u Haagu je osuđen i Miroslav Bralo, koji je osobno srušio ahmićku džamiju. Paško Ljubičić, ratni zapovjednik vojne policije HVO-a, također je sudjelovao u zločinu. Njegov je predmet Haški sud prepustio Sudu BiH, koji ga je osudio na deset godina zatvora.

U Grabovici ubijeno 33 civila

Ali Josipović neće zaobići ni hrvatske žrtve, postajući tako prvi hrvatski predsjednik koji će posjetiti poprište bošnjačkoga zločina nad Hrvatima u hrvatsko-bošnjačkome ratu. Istoga dana kada oda počast u Ahmićima, posjetit će selo Grabovicu, dvadesetak kilometara sjeverno od Mostara, gdje su vojnici 9. i 10. motorizirane brigade Armije BiH 8. i 9. rujna 1993. ubili 33 hrvatska civila.

Za taj je zločin osumnjičen, a pred Haškim sudom 16. listopada 2007. godine i oslobođen ratni zamjenik zapovjednika štaba Vrhovne komande Armije BiH Sefer Halilović. Sudovi u BiH osudili su pak petoricu neposrednih počinitelja: Županijski sud u Sarajevu na deset je godina osudio je Enesa Šakraka, a na devet godina Mustafu Hotu. U kolovozu 2007. godine, Županijski sud u Mostaru na po 13 godina zatvora osudio je Seada Karagića, Nihada Vlahovljaka i Harisa Rajkića.

Zapovjedna odgovornost, međutim, nikada nije utvrđena jer Haški sud nije uvrstio zločin u Grabovici u optužnicu protiv ratnog zapovjednika Armije BiH Rasima Delića, koji je bio nadređeni Seferu Haliloviću. Grabovica se često povezuje sa zločinom u obližnjem selu Uzdol, gdje je Armija BiH 14. rujna ubila 29 hrvatskih civila i 12 pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane.