Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić istaknuo je u utorak kako je u zemljama srednje i istočne Europe došlo do usporavanja procesa konvergencije nakon što su iscrpljene mogućnosti koje je nudila tranzicija, a ako se taj proces želi ponovno ubrzati, na dnevni red dolaze složenije strukturne reforme
Govoreći na otvorenju radnog dijela konferencije 'Ubrzavanje realne konvergencije u središnjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi - uloga upravljanja i institucija', u organizaciji HNB-a i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Vujčić je kazao kako je organizacija ove konferencije upravo imala za cilj raspraviti na visokoj razini mogućnosti ponovnog ubrzavanja konvergencije u regiji.
Kako bi se taj proces ubrzao, na dnevni red dolaze složenija pitanja, koja se obično nazivaju strukturne reforme, kazao je Vujčić, našalivši se kako se ta pitanja mogu nazivati i drugim imenima ukoliko je izraz 'strukturnih reformi' iz nekog razloga 'postao u određenoj mjeri nepopularan, kao što je to slučaj u Hrvatskoj'.
"U Hrvatskoj je pojam strukturnih reformi postao nepopularan. Zanimljivo je kako nešto što još nije osmišljeno, a kamoli prevedeno, može postati nepopularno. Vjerujemo da je to zato što javnost ne razumije o čemu govorimo kada govorimo o reformama, a nekolicina koja razumije su oni koji se tim reformama suprotstavljaju i tu je riječ o predstavnicima jedne od posebnih interesnih skupina. Dobro organizirana vrlo mala manjina koja bi bila na gubitku ili barem vjeruje da bi bila na gubitku. Dobro organizirana manjina naspram neupućene većine. To u kombinaciji s društvenom kulturom čini reforme vrlo teškima.
"Zbog svega toga ne samo da moramo razumjeti stvari koje treba učiniti kako bi naša gospodarstva i društva učinili djelotvornijima i produktivnijima, već moramo to i nadalje objašnjavati javnosti, kako bismo pobudili interes neupućene većine za reforme i pokušati objasniti da je poticanje institucionalnih reformi koje bi naša društva učinila djelotvornijima u najboljem interesu svih ili barem većine", rekao je Vujčić.
Našalio se i kako mjesto održavanja konferencije nije odabrano da bi se uživalo u Dubrovniku u srpnju, već zbog simbolične povezanosti sadržaja konferencije, posebno njenog dijela koji se odnosi na ulogu upravljanja i institucija, te grada Dubrovnika.
"Povijest Dubrovnika sadržava i važne lekcije za europske zemlje koje teže postizanju održive konvergencije. Kao prvo, razborita monetarna i fiskalna politika potrebna je za povećanje otpornosti zemlje na vanjske šokove, čime se osigurava stalan rast prihoda bez čestih poremećaja zbog gospodarske krize za koje danas znamo da obično trajno utječu na rast. Kao drugo, adekvatna socijalna skrb, poput obrazovanja i zdravstvene skrbim neophodna je za stvaranje stručnog i motiviranog ljudskog kapitala. I, naposljetku, potrebno je povoljno poslovno okružje, s vladavinom prava i učinkovitom raspodjelom kapitala za jačanje razvoja najproduktivnijih sektora, čime se iskorištavanju komparativne prednosti", ustvrdio je guverner HNB-a, predstavivši pritom okupljenima primjere kako je to funkcionirala u srednjovjekovnom Dubrovniku.
