Zagreb uvodi građanski odgoj. Kreće u 30 škola, kao pilot-projekt, u idućoj nastavnoj godini. I ne samo građanski odgoj. Učenici drugih i trećih razreda srednjih škola moći će izabrati predmet Škola i zajednica, o kojem je u RTL-u Danas pričao jedan od njegovih autora - Boris Jokić.
Jokić je komentirao imaju li potporu Ministarstva obrazovanja i kada će građanski odgoj biti uveden u cijeloj Hrvatsko.
"Nadam se da imamo. Radi se o fakultativnom predmetu koji je uveden u Primorsko-goranskoj županiji, a sada i u Zagrebu. Pozivam sve druge županije od istoka do juga da se priključe pozivu. Novi je predmet, drugačiji nego bilo što drugo što postoji u školama. Kreće od učenika, od njegovih interesa, od toga da identificiraju pojavu u zajednici, da je rasprave, istraže, borave na mjestu gdje se odvija i predlože rješenje. Cilj je da one koji donose odluke propituju, njihove odluke, to je cilj", kazao je Jokić.
"Sami učenici odabiru jednu od problema iz 11 tema. Neke od tema su klasične poput društvene jednakosti, solidarnosti, a neke su inovativne poput urbanizma, stanovanja, migracija, generacija, sporta, medija. Mogu se baviti lažnim vijestima, medijskom pismenošću, nedostatkom sportskih terena, navijačkim pokretima koji su dio građanskog odgoja. Borba za Dinamo, Hajduk, to je građanski odgoj i obrazovanje i to mogu biti primjeri za učenike gimnazija i strukovnih škola", kazao je.
Na pitanje može li se reći da 'šizikom' provociraju mlade da bi provocirali starije, Jokić je kazao: "Vi ste je nazvali šizika, inače je ŠiZ, nadam se da će pozitivno pošiziti za ŠiZom. To je cilj, da se mladi aktiviraju i svoj glas osvijeste. Oni su u Hrvatskoj nijemi. Kada vide da nešto mogu napraviti to je važno za društvo. Ključ je da osvijeste da postoje ljudi koji su konzervativni, koji su liberalni, koji nemaju neko ideološko opredijeljene. Ako se povežu, aktiviraju i zajednički djeluju na dobrobit, kao društvo imamo šansu."
Komentirao je i koliko kod mladih ima volje da se bave političkim i društvenim pitanjima.
"Građanski odgoj i obrazovanje je u Hrvatskoj primitivno shvaćen. Ljudi se dijele oko nekih identitetskih pitanja. Pitanje građanskog odgoja i obrazovanja je pitanje osoba s invaliditetom, cijene kruha, plina, navijača, nedostatka zelenih površina, prehrane - sve to je pitanje građanstva. To nisu čista politika pitanja. Ako krenete od mladog čovjeka, od pitanje što njega zanima, ako od toga gradite nastavu, imate šansu da ih aktivirate da prepoznaju da nešto mogu napraviti. Ako u tome provociraju Tomaševića, Anušića, Bobana, onda je to iz perspektive odgojno-obrazovnog sustava pozitivno. Mladi moraju osvijestiti da imaju svoju ulogu u ovoj zemlji", kazao je.
Sva dosadašnja istraživanja govore da upravo mladi nemaju povjerenja u institucije, od lokalne sredine do izvršne vlasti - a mogli bi biti nositelji promjena. Jokić je komentirao može li ovaj predmet to promijeniti.
"Cilj predmeta nije stvoriti još više političara i političarki. Cilj je osvijestiti aktivaciju mladih ljudi. Percipiramo ih kao pasivne, ali nisu takvi, da te svoje stavove imaju gdje ispoljiti. Političari se u Hrvatskoj boje glasova kojih nema. Ti glasovi koji ne postoje trenutno su oni koji imaju 16, 17, 18, 19 godina. Ne bi htio biti u koži političara kada čuju te glasove, ne zato što su ti glasovi bijesni, nego jer su često pametniji nego naši glasovi i daju neke drugačije perspektive i probleme nego što mi imamo. Naš je zalog da taj glas artikuliramo, da im damo šansu da mogu osvijestiti da imaju svoje mjesto", kazao je.
