U Hrvatskoj se odavno upalio demografski alarm. Stanovništvo nam je sve starije, ima nas sve manje, a posebno zabrinjava činjenica da se svake godine rađa sve manje djece.
Tako je primjerice 2014. godine rođeno 39.566 djece, a 2023. tek 32.170 (više od sedam tisuća manje). Posebno je veliki negativni skok bio između 2021. i 2022. godine kada je rođeno 2.625 manje djece u odnosu na prethodnu godinu.
Ipak, neki gradovi i općine prkose tom negativnom trendu i mogu biti zadovoljni udjelom djece u ukupnom stanovništvu.
Gradovi i općine s najvećim udjelom djece
Orehovica tako predvodi listu gradova i općina s najvećim udjelom djece (do 14 godina) u ukupnom stanovništvu. Svaki je četvrti stanovnik Orehovice (odnosno njih 24,4 posto) - dijete. Slijedi Pribislavec s 24,3 posto djece u ukupnom stanovništvu pa Voćin s 23,7 posto.
Na četvrtom mjestu je Mala Subotica (21,3 posto), slijedi Zrinski Topolovac (20,6 posto) pa Đulovac (20,3 posto). U top deset našla se i Župa dubrovačka koja ima 19,3 posto djece u ukupnom stanovništvu pa Petrijanec (19,1 posto), Dugopolje (18,5 posto) te Vođinci (18,4 posto).
Zanimljivo, ni jedno od tih mjesta nema više od 10.000 stanovnika (broj varira od 524 stanovnika do 8811) te ih je većina smještena u kontinentalnoj Hrvatskoj, uz iznimku Dugopolja i Župe Dubrovačke.
Gradovi i općine s najmanjim udjelom djece
Najmanji udio djece u ukupnom stanovništvu zabilježen je na Karlobagu (7,6 posto), a na vrhu liste odmah iza njega smjestila se Šolta pa Kukljica, Vrlika, Janjina, Biskupija, Ervenik, Prgomet i Žumberak. Uvjerljivo najmanji udio djece ima Kijevo gdje ova populacija čini tek 4,4 posto tamošnjih mještana.
POGLEDAJTE VIDEO: Lukine (17) makete pomele europsku konkurenciju: Za ova dva broda osvojio je zlatne medalje
