Hrvatska planira uvesti euro od 1. siječnja 2023. godine, a sada znamo i da će se ta zamjena valuta provoditi po službenom tečaju od 7,5345 kuna za jedan euro. Kako to utječe na kunu sada i što to znači za hrvatsku ekonomiju pojasnio nam je ekonomski stručnjak Drago Jakovčević.
''Propuštena je zadnja šansa da se malo depriciranim tečajem potakne izvoz'', rekao je za RTL.hr Jakovčević. Deprecijacija kod novca označava podcijenjenost domaće valute s obzirom na strane, odnosno slabljenje njezine kupovne moći prema stranim valutama. Dakle on smatra kako bi veća valuta eura u odnosu na kunu bila bolja jer bi potaknula izvoz.
''Moglo je biti 7,7 i onda bi izvoznici dobili poticaj'', kaže Jakovčević.
Europska komisija je ta koja je procijenila kako je to optimalan tečaj u interesu hrvatske ekonomije, no Jakovčević vjeruje da bi možda bilo bolje da je tečaj bio 7,7.
Službeni tečaj od 7,5345 veći je od današnjeg srednjeg deviznog tečaja HNB-a koji je 7,511206. Profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu pojasnio je kako do tada tečaj može biti različit, no prvog dana iduće godine će se sve kunske transakcije i štednje u kunama pretvarati po tečaju koji je objavila Europska komisija.
Upitan gubimo li novce prelaskom na euro u trenutku kad je on na najnižoj vrijednosti, Jakovčević je kazao kako u usporedbi na dolar gubimo. Situaciju je pojasnio primjerom da ako je netko prije mjesec dana promijenio kune u dolare, a sad ih je pretvorio u eure, mogao je zaraditi između 10 i 12 posto.
''Ovaj trenutak nije dobar za prelazak na euro, ali to je politička odabir i što sad možemo? Gotovo je, nema više žaljenja za prolivenim mlijekom. Europska komisija je donijela odluku, rado nas prihvaćaju i eto ušli smo u taj euro krug. I bit će nam svima bolje, samo mi nećemo biti svjesni da nam je bolje'', kazao je ekonomski stručnjak.
