Za euro smo spremni. Potvrdio je to i potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis koji se susreo s hrvatskim premijerom i guvernerom HNB-a, a susreo se i sa saborskim zastupnicima. Tamo nije baš sve u to uvjerio. Skeptični su u oporbi, a ni građanima nije svejedno.
Dan nakon što je stigla potvrda da je Hrvatska ispunila sve uvjete za uvođenje eura, Zagrebu je dobre vijesti i osobno donio izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo. U manje od 10 godina od ulaska u Uniju: cilj se bliži se kraju.
"Izvješća o konvergenciji koja su Europska komisija i Europska središnja banka objavile jučer, označavaju povijesni trenutak za Hrvatsku, ali i za cijelu eurozonu", rekao je Dombrovskis.
"Ući u klub onih koji imaju drugu najjaču valutu jedan od velikih iskoraka za hrvatsko gospodarstvo", istaknuo je premijer.
Od eura bismo trebali profitirati svi, a kako lova u mutnom ne bi bilo, Plenković ima savjet: svi u lov.
"Svi moraju pratiti da nema lovaca u mutnom, a ako ih ima, treba ih javno prozvati", kazao je Plenković.
Nakon Banskih dvora, Dombrovski i u Saboru uvjerava da smo spremni, no ne misle svi tako.
"Svakako odgoda- da, barem do stabilizacije opskrbe prije svega energetike i hrane zbog rata", smatra Hajduković.
Oni čiji je referendum neslavno propao, iako mijenjaju retoriku prema vlasti, oko eura ostaju na početnim pozicijama.
"Prvi problem koji se uvijek događao i uvijek će se događati, a uz krizu koja je uzrokovana agresijom Rusije, to je porast cijena u maloprodaji", rekao je Zekanović.
Da eurozona nosi manje briga, kao argument nudi guverner HNB-a.
"Za razliku od ostalih zemlja koje nisu članice eurozone u kojima su kamatne stope već porasle, u Hrvatskoj su ostale kao prije", rekao je Vujčić.
A što na to sve kažu građani i trgovci?
"Trgovci govore da su već počeli povećavati, stavljati cijene u eurima i kunama, kako to bude, ne vjerujem da bude dobro", kaže Vlado iz Zagreba
Kako to izgleda kod susjeda koji su tolar eurom zamijenili prije 15 godina, i to već nakon tri godine EU članstva, provjerili smo u Ljubljani.
"Na samom početku neko posebno veliko povećanja cijena nisam opazio, cijene su rasle kroz godine, a najveće poskupljenje dogodilo se u posljednje dvije godine", tvrdi Tone, stanovnik Ljubljane.
"Koliko pamtim prvo se osjetio rast cijena hrane pa onda tek ugostiteljski proizvodi, piće, kava, potom i sve ostalo", ističe vlasnica kafića u Ljubljani Ksenija.
U krizi uzrokovanoj ratom i divljanjem cijena energenata, poskupljenja su svakodnevna pa se čini da će prelazak s kune na euro biti ipak puno manja briga.
