Vođu Syrize svojevremeno je Spiegel ubrojao među "deset najopasnijih europskih političara" zbog njegovog tvrdog stava prema Njemačkoj.
Alexis Tsipras upozorio je na konferenciji za medije u Zagrebu na važnost uspostavljanja veza između Hrvatske i zemalja Balkana i Mediterana.
"Vjerujem da Hrvatska pripada periferiji Europe i da svi narodi Balkana imaju iste korijene. Moramo surađivati", izjavio je pohvalivši zatim Subversive festival na kojem gostuje zbog iniciranja takve suradnje. Syriza je, podsjetimo, prošle godine nakon izbora postala treća politička snaga u Grčkoj, oštro promovirajući otpor mjerama štednje nametnutima od strane Trojke – Međunarodnog monetarnog fonda, Europske središnje banke i Europske unije.
Danas su prilično uvjereni da će nakon sljedećih izbora zavladati Grčkom i promijeniti sudbinu Europe, polarizirane na krizni jug i snažnije ekonomije sjevera. No, što je to tako radikalno u Syrizi, zanimalo je novinare.
Protiv memoranduma, nacionalizma i špekulacija
"U našem je programu radikalno obećanje da ćemo odbiti memorandum o štednji. Radikalno ćemo promijeniti situaciju u distribuciji socijalne pomoći, ubiranjem poreza od najbogatijih i davanjem siromašnima", istaknuo je. Među ostalim, Syriza zastupa stav da EU treba demokratizirati i udaljiti od špekulativnih tržišta kapitala, kao što zastupa i borbu protiv nacionalizma, koji smatra jednom od većih boljki Balkana, ali i neonacističkih organizacija, poput grčke Zlatne zore. Zanimljivo je da je pohvalio ponašanje Grkokatoličke crkve u vremenu krize, i to upravo zbog kritiziranja tog šovinističkog pokreta, čija popularnost raste zahvaljujući humanitarnoj pomoći koju pružaju siromasima.
"No, njihove su akcije samo za Grke, ne i imigrante", kazao je o Zlatnoj zori.
Samo oprost, bez revizije duga
Odgovarao je na pitanja vezana za vanjski dug Grčke koji je premašio 160 posto BDP-a, a prije provođenja mjera štednje bio je na 110 posto. U Grčkoj je posljednjih godina bilo rasprave o reviziji duga i proglašenju jednog njegovog dijela nelegalnim, međutim "to je dugotrajna procedura i to nije dovoljno", smatra.
"Grčka i Europa nisu isto što i Ekvador. Dug je ogroman i kroz ovu ga je proceduru teško napraviti održivim", kazao je Tsipras objašnjavajući što je plan Syrize za pravedno rješavanje duga.
"Tražimo rješenje koje je 1953. godine dogovoreno na londonskom samitu o otkazivanju velikog dijela – oko 60 posto – duga Njemačkoj", kazao je Tsipras. Njemačkoj tada, nastavlja, nisu postavljeni nikakvi uvjeti niti je prisiljena na štednju, nego joj je dopušteno da ni ne otplaćuje dug u vremenima kad nema gospodarskog rasta, "a to je dovelo do čuda njemačke ekonomije".
Otpor
Organiziranjem zemalja juga Europe, smatra, moći će se poslati poruka vlastima u Njemačkoj koje dominiraju u odlučivanju o sudbini EU.
"Ovo nije konfrontacija sjevera i juga i njihovih naroda, nego radnika i vlasnika kapitala", kazao je Tsipras. "Vjerujem da je otpor ono što nas čeka. Ne mogu to predvidjeti, ali smatram da je nužan."
Kazao je i da pobjeda na izborima neće značiti brz preokret jer u institucijama države, pa i među sindikatima, Syriza kotira slabije nego među biračima.
