Član Upravnog odbora investicijskog društva Interkapital d.d. Tonći Korunić jedan je od glavnih aktera u mailovima koje je sada bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić razmjenjivala s neformalnom skupinom nazvanom 'grupa Borg' nakon čega je uslijedila afera zbog koje je početkom ovoga tjedna dala ostavku. Osim Dalić, Korunić je prvi od 'borgova' koji je javno progovorio o zbivanjima u vrijeme kada je Vlada odlučila intervenirati u Agrokoru, a Dalić okupila gomilu savjetnika čije djelovanje i motivi su sada postali sporni i predmetom istrage.
Korunić je za Jutarnji list ispričao kako je u srijedu 22. veljače prošle godine uvečer bio pozvan u Vladu gdje su ga dočekali Martina Dalić i ministar financija Zdravko Marić, a potom im se pridružili i Ante Ramljak i Tomislav Matić iz Texo Managementa. Korunić kaže kako je dolazeći u Vladu mislio da je razlog poziva Ina, no po dolasku je saznao da je tema Agrokor. Tih dana Ivica Todorić u Vladi je tražio pomoć za koncern.
"Agrokor je Borg koji crpi energiju drugih da bi opstao"
"Vladi u tom trenutku nisu bili poznati svi razmjeri problema, ali naslućuju da bi mogli biti veliki. Rečeno nam je da će Vlada oformiti stručnu skupinu nezavisnih stručnjaka koji mogu pomoći u sagledavanju posljedica krize Agrokora na hrvatsko gospodarstvo i u traženju rješenja za taj gorući problem", kazao je Korunić za Jutarnji list dodavši da u tom trenutku izrada 'lex Agrokora' nije bila ni u primisli.
Kaže kako je Most, tadašnji HDZ-ov koalicijski partner, predložio svoje stručnjakse za spašavanje Agrokora - Branimira Bricelja iz tvrtke Altera Corporate Finance te ekipu iz Etične banke iz koje je potom u skupinu došao Zoran Besak. Nakon tog sastanka u Vladi, kaže Korunić, nastavljeni su sastanci uključenih eksperata kojima su se, po potrebi, priključivali i predstavnici Vlade. To što su oni u medijima sada prozvani 'grupom Borg' Korunić pojašnjava "potpunopogrešnom interpretacijom".
"Borg je zapravo sam koncern Agrokor kao organizam koji crpi energiju drugih da bi opstao i narastao. Toga naziva se sjetio Ramljak. A kako se u našem poslu projekti kodiraju pod radnim nazivima, tako je taj projekt prozvan Borg", rekao je Korunić za Jutarnji list.
Da se objavi cijela prepiska vidjela bi se prava istina
Objavljivanje dijelova mailova izvučenih iz konteksta stvorena je, kaže, posve drugačija slika o namjerama ljudi koji su dane i noći provodili pokušavajući naći rješenje za taj problem. Da se objave cijele prepiske, napominje, vidjelo bi se da se radilo kvalitetno i pažljivo.
Ostale članove skupine, kaže Korunić, manje-više je poznavao otprije, ali niti s jednim dotad nije radio na projektima. Zajedničko im je bilo to što su uživali povjerenje Martine Dalić za koju kaže da je imala glavnu ulogu u kreiranju tog zakona. Korunić kaže da se 'lex Agrokor' nipošto ne može nazvati 'Šavorićevim zakonom' (prema odvjetniku Borisu Šavoriću, jednom od članova te skupine, nap.a.) kako se dalo naslutiti iz objavljenih e-mailova.
"Ljudi iz Šavorićeva ureda su stavljali na papir rješenja, ali zaista je ona (Dalić) sve koordinirala i kontrolirala", ističe Korunić.
'Lex Agrokor' je, kaže, bio naziv koji je Dalić skovala i ona je bila stvarni autor tog zakona, što je sama rekla i u Saboru.
"Da nije bilo nje i zakona, danas bi hrvatsko gospodarstvo vjerojatno bilo u recesiji", dodao je Korunić.
"Jedino rješenje za Agrokor bilo je restrukturiranje"
Što se tiče premijera Andreja Plenkovića, Korunić kaže da na prvim sastancima ni on nije bio siguran što treba učiniti. Financijske analize pokazivale su da je Agrokor prezadužen te da mu novi krediti ne bi pomogli. Jedino rješenje za kompaniju opterećenu dugovima, tvrdi Korunić, bilo je restrukturiranje.
"Nakon nekoliko tjedana rada sazrelo je mišljenje da je jedini pravi izlaz izrada potpuno novog zakonskog rješenja koji bi nadopunio manjkavosti stečajnog zakona za sve velike tvrtke koje bi se mogle naći u takvoj situaciji, a po uzoru na prakse u zapadnim zemljama. Analizirana su talijanska, američka i engleska iskustva te se pokušalo naći rješenje koje bi se moglo prilagoditi našim gospodarskim i zakonodavnim uvjetima. Tada su se u priču uključili Boris Šavorić i drugi pravni stručnjaci", rekao je Korunić Jutarnjem listu.
Svima je, ističe, bilo jasno da treba raditi brzo i bez javne rasprave koja bi izazvala paniku i blokadu velikog dijela gospodarstva uoči Uskrsa i turističke sezone. Da se radilo javno, nastao bi kolaps - pojašnjava.
"Todorić je i dalje pregovarao s postojećim kreditorima, a mi smo radili dan i noć, u svoje slobodno vrijeme, bez ikakve naknade i formalne uloge, ali vjerovali smo da radimo za dobrobit gospodarstva. Nismo nikome rekli što radimo, dogovor je bio da ni ženi ni djeci ne otkrijemo da se priprema taj zakon", prisjetio se.
"U tom trenutku je Alix partners bio najbolje rješenje"
U planu nije bilo, ističe Korunić, da netko od članova te skupine postane povjerenik, a kaže da mu nije poznato kako je to na koncu postao Ramljak. Proces je okončan večerom u restoranu Fotić gdje ih se okupilo desetak u "ugodnoj atmosferi". Ipak, kaže, nikada nisu ništa radili po restoranima i kafićima.
"Nismo slavili jer smo bili preumorni za to, više je to bilo olakšanje i zadovoljstvo jer je teški posao bio okončan. Osobno mislim da je u tom trenutku Alix partners što zbog cijene, što zbog kvalitete tima, a i zbog sukoba interesa nekih drugih prijavljenih savjetnika, bilo najbolje rješenje. InterCapital je angažiran tek 25. travnja, i to za usko specijalizirani posao izrade plana održivosti poslovanja koji je rezultirao dokumentom od 500 stranica i koji je temelj same nagodbe. Dakle, mi nismo savjetovali izvanrednu upravu, bavili se vjerovničkim vijećem, utvrđivanjem tražbina i bilo kakvim razgovorima oko novih financiranja, poput roll-up kredita", pojasnio je Korunić.
Prema Korunićevim riječima, InterCapital je u tom poslu sudjelovao sa sedmero investicijskih bankara ostvarivši prihod od 3,4 milijuna kuna, što je manje od četiri posto ukupnih prihoda te grupe ostvarenih prošle godine. A od studenoga prošle godine, naglašava, InterCapital više nema nikakve veze s Agrokorom.
