Zagreb i okolicu jučer je pogodilo strašno nevrijeme, a sve to pokušao je objasniti klimatolog Ivan Güttler, zamjenik glavne ravnateljice DHMZ-a, u Direktu.
"Ono što je bilo u Hrvatskoj je nešto što se zove mezoskalni konektivni sustav, jedan sustav oluja, u ovom slučaju bio je dugačak 200 kilometara, kretao se otprilike 70 km/h, u Zagrebu je u desetak minuta palo 30 litara kiše", objasnio je klimatolog. Na istoku Hrvatske, dodao je, zabilježena su velika stradanja. Izrazio je i sućut obiteljima stradalih.
Umirovljeni klimatolog Zvonimir Katušin za 24 sata je rekao da takvo nevrijeme do sada nije vidio. Da su ovo vrlo rijetki slučajevi koji se pojavljuju u svijetu, ali i u Hrvatskoj, potvrdio je i Güttler.
DHMZ je izdao narančasto upozorenje, dodao je, jer se znalo da stiže nevrijeme koje se razvilo iznad Italije, pa krenulo od Slovenije, preko Hrvatske pa sve do Srbije. U Sloveniji je pokazalo najveću snagu. Takvi sustavi, kazao je Güttler, ne mogu se prognozirati tjedan dana ranije dok se toplinski valovi mogu. Ovakva nevremena mogu se prognozirati tek sat vremena ranije.
Radilo se o sat vremena
Klimatolog Ivan Güttler prokomentirao je i je li trebalo iz Civilne zaštite uputiti ljudima neko upozorenje. SRUUK je relativno novi sustav, objasnio je, i siguran je da će se pokazati korisnim.
"Što se tiče Ravnateljstva civilne zaštite, s njima inače vrlo dobro surađujemo i oni su tijekom ovih dana kao i za ova druga upozorenja, objavljivali na svojim društvenim mrežama", ispričao je Güttler.
Drugačije je pročitati nešto na Facebooku i dobiti SMS, zaključila je Mojmira Pastorčić, a i klimatolog se s tim složio. Ipak, dodao je, da bi u ovakvim danima poput jučerašnjeg bilo dobro povremeno pogledati na radarske snimke DHMZ-a. A je li trebalo izdati crveno upozorenje?
"Ono je izdano nekoliko sati prije kada je bilo jasno da je ovo ipak posebnih dimenzija konektivna nestabilnost", objasnio je Güttler. Radilo se, dodao je, o sat vremena.
"Ovaj događaj je specifičan. Mala je vjerojatnost da će se to ponoviti tijekom ove godine, vrlo mala vjerojatnost. Inače su srpanj, kolovoz dio godine kad imamo konektivne nestabilnosti iznad Hrvatske. Imamo toplinski val, treći ove godine koji je služio kao dodatan izvor energije za neke aktivnosti", zaključio je Ivan Güttler.
