Slovenski imunolog Prof. dr. Alojz Ihan u intervjuu za N1 komentirao je situaciju s pandemijom koronavirusa, rekavši da postoje faktori koji pogoršavaju situaciju i drugi zbog kojih će nam biti lakše. "Loše je jer je na našoj trenutnoj polaznoj točki ciljna krivulja vrlo, vrlo visoka, viša od bilo kojeg ranijeg vala. Istina je, međutim, da je delta drugačija, mnogo zaraznija, zato je i moguće da će krivulja biti strmija i viša, ali istovremeno i uža pa će 'kriza' trajati kraće vrijeme."
Ističe da delta soj virusa ima mutaciju na mjestu vezivanja koja virusu omogućava brz ulazak u stanice, tako da nastane tisuću puta veća koncentracije virusa u sluznici u odnosu na “originalni”, wuhanski soj virusa. Naglasio je da je to loša vijest za tijek bolesti jer veća količina virusa ranije uzrokuje upalu koja nakon prvog tjedna infekcije može presudno preokrenuti tijek bolesti u tipičnu upalu pluća covida 19.
"Kao rezultat toga, veći dio imunološki 'naivnih' ljudi koji još nisu došli u kontakt s virusom ili nisu cijepljeni dobiju teži oblik bolesti. Ujedno, ovo je loša epidemiološka vijest jer tako visoka koncentracija virusa u sluznici znači da vrlo male aerosolne kapljice sluzi koje izdišemo već pri normalnom disanju i zbog svog 'bestežinskog' stanja još dugo ostaju lebdjeti u zraku.
Stoga će mjere suzbijanja virusa kod delta soja biti veliko ispitivanje nepoznatog. Razmak i maske, kao što smo ih do sada prakticirali, svakako su bolji od ničega, ali daleko od toga da se možemo osloniti na postojeće protokole zaštite kod mnogo zaraznijeg virusa. Ventilacija i izdisanje izdahnutog zraka mjera je koja kod delte ima zasigurno još veću težinu nego prije, ali je općenito teže operativno izvodiva zbog naših zima i loše opskrbe odgovarajućim ventilacijskim uređajima", smatra Ihan.
Puno preokreta i iznenađenja
Ihan kaže da su cjepiva uvelike smanjila broj “naivne” populacije koja prvenstveno puni bolnice. "Na kraju, s takvim zaraznim virusom koji je gotovo usporediv s vodenim kozicama morat ćemo biti oni koji ćemo zaustaviti virus i epidemiju svojim tijelima, našim imunološkim sustavom."
Najmanje rizičan način osposobljavanja imuniteta je cijepljenje kojima se mogu dodati i preboljeli. Upozorio je da treba vidjeti širu priču vezanu za virus SARS-CoV-2.
"Ova uvertira bit će puna neočekivanih iznenađenja i preokreta sve dok se većina populacije barem jednom ne susretne s virusom. Tada ćemo doći u novu, stabilniju fazu odnosa između nas samih i virusa. Gotovo svi ćemo imati dugotrajne memorijske T limfocite protiv virusa, a oni će nas zaštititi od ozbiljnijih bolesti. Čak i ako se budu pojavljivale nove verzije virusa, malo je vjerojatno da memorijski odgovor T limfocita neće dovoljno djelovati protiv starih verzija kako bi se spriječilo teže oboljenje.
To znači da će epidemija, u današnjem smislu riječi, kada strahujemo zbog akutne preopterećenosti bolnica, konačno proći. O virusu i novim verzijama moći ćemo saznati više što će nas još više neugodno iznenaditi, na primjer nove činjenice o uzroku kroničnih bolesti kod preboljelih. Ali tako velika zdravstvena i sveobuhvatna društvena kriza koju je izazvala ova dvogodišnja uvertira s novim virusom, to više ne očekujem.
Nakon što svi svojim imunološkim sustavom budemo upoznati s virusom, cijepljenjem ili infekcijom, ući ćemo u mnogo mirniju, endemsku fazu odnosa s virusom. Virus će zaraziti nove i nove generacije djece i starijih osoba čija će razina antitijela pasti, ali se neće ozbiljnije razboljeti zbog memorijskih T limfocita. Sve ukazuje na to da ćemo ovaj korak u narednim mjesecima, početno upoznavanje s virusom, završiti jer će se vrlo vjerojatno zaraziti praktično svi koji zarazu još nisu preboljeli i nisu bili cijepljeni", uvjeren je Ihan.
Zadnja teška zima?
Slovenski imunolog vjeruje da je pred nama zadnja teška zima. "Naravno, postoje scenariji koji mogu zakomplicirati budućnost ako se na primjer, virus uspije promijeniti toliko da može potpuno izbjeći imunološki odgovor, što je malo vjerojatno, jer je odgovor T-stanica izuzetno širok i teško nastane druga verzija virusa koja bi mogla 'skriti' sve svoje molekularne mete koje mogu napasti T limfociti.
Trenutno evolucijski virolozi vide najveću mogućnost daljnjeg štetnog razvoja virusa uglavnom u dodatnom povećanju zaraze, iako s druge strane mnogi također vjeruju da je delta dostigla gotovo najveći mogući maksimum. Jer vodene kozice su, kao prototip najveće moguće zaraze, samo dva – tri puta zaraznije od delte", rekao je.
Što se tiče 'imunološkog bijega', Ihan je rekao kako evolucijski virolozi sumnjaju da bi se virus mogao promijeniti toliko da bi se oni koji su bili zaraženi ili cijepljeni počeli ozbiljno razbolijevati kao da nikada prije nisu bili u kontaktu s virusom.
"Tu je i treća linija 'užasa', koji opisuje mogućnost promjene virusa na način da se antitijela protiv prethodnih verzija virusa vežu za novu verziju i izazovu ozbiljnu sistemsku upalu – fenomen ADE (Antibody-dependent enhancement). ADE je bio primijećen kod srodnih virusa (SARS, MERS), kao i kod nekih drugih. Može se pojaviti tijekom ponovne zaraze ili nakon cijepljenja, kada već postojeća antitijela s virusima stvaraju imunološke komplekse i izazivaju jaku upalu koja bi, za razliku od covida-19, jednako utjecala na ljude svih dobi. Kod covida-19 se, na svu sreću, pokazalo da prisutnosti ADE-a nema kako nakon cijepljenja tako i nakon ponovne zaraze.
Naravno, kao što je rečeno, neki nagovještavaju da bi se ADE mogao dogoditi s nekom novom verzijom, na primjer, prema teorijskim modelima lambda verzija je blizu toga, ali praksa na svu sreću pokazuje drugačije", otkrio je.
Munjevit inkubacijski period
Na pitanje misli li da je još uvijek moguće napraviti nešto da bi se povećala procijepljenost, Ihan je mišljenja da je najučinkovitija metoda smireno izvještavanje o broju cijepljenih i necijepljenih u bolnicama. "Najbolje se razumiju podaci o kojima niti nije moguće na dugo i na široko raspravljati, čiste činjenice kojima su ljudi redovno izloženi", dodao je.
"Očekujem da će se razvojem novog vala epidemije zanimanje za cijepljenje snažno povećati. Postaje očito da se cijepljenje jako isplati. Pitanje je je li za to već malo kasno. Val epidemije koji izaziva delta soj je zbog jake zaraznosti i kratkog inkubacijskog perioda munjevit. Veliki broj ljudi zarazi se u relativno kratkom vremenu tako da vrhunac vala očekujemo uskoro, u roku od jednog mjeseca.
Bolnice će vjerojatno biti na teškom ispitu. Bojim se da će i pedijatrijski odjeli, jer će se djeca otvaranjem škola u vrlo kratkom vremenu zaraziti, a s velikim brojem zaraženih će se i situacija s našim kapacitetima dodatno zakomplicirati", tvrdi Ihan.
Idealno - zamrznuti život na dvije godine
Priznao je da ponekad ima loš osjećaj što ćemo otvaranjem škola uz delta soj dopustiti masovno obolijevanje mlađe djece, od kojih će neka imati dugotrajne posljedice.
"U čarobnom svijetu bi zamrznuli život na dvije godine, u tom periodu isprobali sva dječja cjepiva, a zatim ponovo pokrenuli život. U realnom svijetu će vjerojatno većina djece biti zaražena. U vezi s akutnim posljedicama bolesti statistike nisu tako loše kao kod odraslih, zato je ta realnost nekako prihvatljiva za većinu razvijenog svijeta, gdje smo inače vrlo osjetljivi u odnosu na zdravlje djece. O dugoročnim posljedicama virusa, naravno, ne znamo mnogo, nadam se da neće biti nekakvih neugodnih iznenađenja", objasnio je.
Komentirao je i prijepore o opravdanosti drugačijeg postupanja s cijepljenima u javnom životu, iako i cijepljeni mogu širiti zarazu. "Za epidemiologa je važno da poštuje činjenicu da netko tko je cijepljen ima između pet i deset puta manju mogućnost za zarazu i dalji prijenos, znači prema njemu treba drugačije postupati nego prema nekom s većim rizikom prijenosa. Slično je s maskom, ni izdaleka nije stopostotna, ali smanjena vjerojatnoća zaraze već za tri ili pet puta, epidemiologu je važan podatak.
Iako nemam ništa s epidemiologijom, također dobivam mnogo poruka s pitanjem smatram li ovo razlikovanje poštenim. Epidemiologija nije usmjerena na pravdu već na učinak na javno zdravlje, na ograničavanje epidemije. Kod cijepljenih je isti učinak moguće postići s blažim mjerama. Zbog toga u različitim sredinama vrijede i različita epidemiološka pravila", objasnio je Ihan za N1.
