Član našeg stručnog tima za ekonomiju Ivan Lovrinović odmah navodi da je sam izraz "domoljubna obveznica" promašen jer ovo nije vrijeme rata, a i "građani su toliko izvarani da su već alergični na naziv 'domoljubno', ma koliko to iskreno zvučalo".
Zasad nema čvrstih garancija kako ih to zamišljaju ministri financija i gospodarstva Slavko Linić i Radimir Čačić. Spominju se prinosi od šest, sedam pa i do deset posto godišnje, što je višestruko više od kamata koje se građanima računaju na štednju u bankama - oko tri posto.
Koji to projekt uopće može biti toliko isplativ?
Logično je da je upravo visina prinosa ono što odgovara na pitanje o tome treba li ih kupovati, navodi Lovrinović, ali on je skeptičan prema brojkama koje kolaju medijskim prostorom.
"Ljudima treba pružiti mogućnost da ulažu u naše gospodarstvo, što je bolje od zaduživanja vani po kamati iznad šest posto, no deset posto prinosa je puno i postavlja pitanje koja to investicija može biti tako profitabilna da bi se takva kamata isplatila", kaže Lovrinović.
No, očito je da su se naši političari naučili skupo zaduživati kada se spominju ovakve brojke, domeće. Po njemu je upravo skupoća zaduživanja rušila našu konkurentnost.
"Izvori financiranja zato moraju biti jeftini. Dakle, prinosi bi na te obveznice trebali biti kao i na depozite u bankama - najviše tri do četiri posto godišnje. Ponavljam - u kakve ćemo mi to projekte ulagati ako je prinos šest posto?", pita on i naglašava da je u ovoj fazi zaista teško nagađati, jer nam nije poznata ni visina kamate na ove, kako ih preferira zvati, projektne obveznice, a kamoli koje su to investicije.
Zašto HNB ne bi bio domoljuban?
Osim toga, po njemu su i prinosi na depozite u bankama, baš kao i kamate na kredite - preveliki za ovo doba depresije.
"Dio investicija, po meni, treba financirati Hrvatska narodna banka kupovinom takvih obveznica i to uz kamatu od maksimalnih jedan posto. Ali hrvatske vlade nikad do sada nisu znale iskoristiti još uvijek, koliko-toliko suveren monetarni sustav koji imamo, dok to razvijene zemlje obilato koriste u uvjetima recesije", kaže on.
Boj se bankrota
A koliko su sigurne državne obveznice i koliko bi se investitori trebali bojati za svoj novac? Po Lovrinoviću - ništa više ili manje nego kada ulažu u banke. I to sve zbog inovacije na ovom polju koja Hrvatsku smješta među "najbolje platitelje promašenih ideja u bankarstvu", kaže on.
"U slučaju da propadnu banke, ljude sigurno neće štititi strani vlasnici banaka u RH, zato su one i osnovane kao pravne osobe, kako njihovi strani vlasnici s njima ne bi imali veze. U slučaju bankrota, recimo talijanske banke, potraživanja štediša u istoimenim bankama ovdje bi se prebacila na državni proračun. Dio uloga, do 400.000 kuna bi pokrio DAB (Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka), a ostalo građani i proračun", pojašnjava Lovrinović.
Uz takav će se sustav zato Hrvatska još dugo koprcati i valjati u blatu još dubljih socijalnih i društveno-političkih problema, zaključuje.
Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
