Prijedlogom državnog proračuna za iduću godinu ukupni prihodi su planirani u iznosu od 145,1 milijardu kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 147,3 milijarde kuna, a u Saboru će ga braniti premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić.

''Ovaj četvrti proračun je najbolji dokaz provođenja stabilne i održive fiskalne politike. Na početku mandata makroekonomski pokazatelji bili su drugačiji - visoka nezaposlenost, visoka porezna opterećenja, rastući javni dug, nedostatna dinamika u provođenju strukturnih reformi. Sve te trendove smo preokrenuli'', istaknuo je Plenković.

Kazao je da se gospodarski rast više ne temelji na zaduživanju već na reformama i investicijama i to je, kaže, ''novost u politici ove Vlade zadnje tri godine''. "Proračun pokazuje kako kvalitetno planiramo. Proračun je u skladu s planom Vlade, a prioriteti su nam demografija, obrazovanje i znanost, olakšavanje poduzetnicima, održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava i poboljšanju kupovne moći građana", istaknuo je Plenković i podsjetio na četvrti krug porezne reforme teške oko devet milijardi kuna učinka plus administrativna rasterećenja.

Govoreći o odluci da se opća stopa PDV-a zadrži na 25 posto, kazao je: "Tu političku odluku smo donijeli kako bismo mogli povećati plaće".

Prijedlog proračuna rađen je na projekciji rasta BDP-a u idućoj godini za 2,5 posto Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu od 145,1 milijardu kuna su porast za 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto. Ukupni rashodi su od 147,3 milijarde kuna veći za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na ovu godinu.

S obzirom na kretanja ukupnih prihoda i rashoda za iduću godinu, planiran je manjak proračuna od 2,15 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a. No s obzirom na kretanja kod izvanproračunskih korisnika i lokalnu državu te konsolidaciju i potrebne prilagodbe, za iduću se godinu planira suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a, odnosno od 629 milijuna kuna.

S obzirom na očekivani gospodarski rast te uzimajući u obzir učinke četvrtog kruga porezne reforme, u idućoj se godini planira rast poreznih prihoda za 7,1 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, odnosno za 3,1 posto u odnosu na novi plan iz rebalansa.

Tako se od najizdašnijeg proračunskog prihoda, PDV-a u idućoj godini očekuje prihod od 55,9 milijardi kuna, od posebnih poreza i trošarina očekuje se prihod od 16,6 milijardi kuna, od poreza na dobit od 9,3 milijarde kuna, od doprinosa od 25 milijardi kuna, a od pomoći 18,8 milijardi kuna.

Ostali prihodi, kao što su prihodi od imovine, vlastiti i nenamjenski prihodi proračunskih korisnika i slično, u idućoj se godini planiraju u iznosu od 16,3 milijarde kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine u iznosu od milijardu kuna.

''Ovakav proračun omogućava zdrav rast, veća ulaganja i bolji standard'', zaključio je Plenković, a odmah se oglasio Božo Petrov iz Mosta, nekadašnjeg Plenkovićeva koalicijskog partnera: ''Mislite li ozbiljno podići plaće za ljude u Hrvatskoj? Jer ovo je samo šminka. Budite hrabri, podignite ozbiljno mjesečne prihode. Nećemo bit uz bok Sirijcima po iseljenima u Njemačku. Rat je poharao Siriju, a što je poharalo Hrvatsku?''

''Izlizali ste se i nemate više potporu'', odvratio je Plenković kojemu je stiglo novo pitanje, opet iz Mosta čiji je Miro Bulj opet spomenuo i dolazak predsjednik Srbije Aleksandra Vučića. 'Uzimate dostojanstvo hrvatskom narodu, a ove doznake dokaz su da je hrvatski narod najiseljeniji', kazao je Bulj.

''Poštovana ekselencijo Bulj, daleko poznati prijavitelju. Za razliku od vaših tlapnji, ova Vlada provodi politiku u kojoj gospodarstvo raste, a Hrvatska se razvija. Vaša stalna nastojanja da primitivizirate i provincijalizirate Sabor i javni diskurs i stanje Hrvatske u 2019. vraća vašim stavovima Hrvatsku desetljećima nazad. Sreća je naša što vi nikada nećete imati priliku voditi Hrvatsku'', poručio je Plenković.

Za povredu Poslovnika javio se Ivan Lovrinović koji je komentirao Plenkovićevo obraćanje Bulju: ''Ovako bahatog premijera Hrvatska nije vidjela, a te ćemo posljedice osjećati godinama. Vi razarate Hrvatsku''.

Za povredu Poslovnika i za stanku javio se SDP-ov Gordan Maras kojega je zanimalo kako to da za učitelje nema novca, a za APIS ima: 'Moramo se konzultirati u klubu oko nevjerojatne kupovine gradonačelnika Milana Bandića i njegovih ruku za 280 milijuna kuna. Profesore niste bili u stanju platiti kako oni traže, došli su vam pod prozor zbog vašeg kaprica i bahatosti. Ali za Bandića nije bio problem dati 280 milijuna kuna da bi ove rukice i žetončići glasali i da bi ostali još godinu dana u fotelji''.

Plenković je odvratio i Marasu i Grmoji da se ''ne radi o nikakvoj trgovini, nikakvom 'dealu', nego o odluci Vlade SDP-a. Riječ je o provedbi dogovora iz 2014. zbog objedinjavanja vlasništva",

Javio se nakon stanke Mostov Nikola Grmoja i prozvaoPlenkovića prozvao 'da je nervozan' i da Đakiću ne može reći što misli pa se obračunava sa zastupnicima. Zaradio je opomenu - jednu, a Maras je ubrzo potom zaradio dvije pa poručio: ''Nije ovo HDZ-ova prčija''. Nešto kasnije dvije opomene zaradio je i SDP-ov Marko Vešligaj, a treću opomenu i zabranu govorenja danas i sutra zaradio je Maras, zbog kojega je Jandroković zvao i saborsku stražu, no Maras je prije toga sam izašao iz sabornice. Do spora je došlo zbog vođenja sjednice, a kad je Maras došao i do mjesta predsjedavajućeg i govorio Jandrokoviću dok je govorio i ministar Marić, Jandroković je poručio, između ostalog, Marasu: 'Nećemo vas iznositi van, preteški ste''. Izazvalo je to smijeh u sabornici, no Marasu nije bilo duhovito. ''Nećeš se bahatiti. Ne zaslužuješ niti sekunde biti u ovoj stolici'', kazao mu je Maras kad je Jandroković svoj mikrofon okrenuo prema njemu. Treću opomenu je zaradio kad ga je Jandroković zamolio da sjedne na svoje mjesto, no on to nije napravio pa mu je Jandroković udijelio treću opomenu i potom zabranio da govori i u petak, a nakon toga je ipak pozvao stražu da izbaci Marasa, no SDP-ovac je sam izašao iz sabornice, a novu stanku zatražio je GLAS nakon koje je krenula rasprava po klubovima.

''Žao mi je što ovdje nikog ne zabrinjava usporavanje gospodarstva. Svake godine je manji gospodarski rast. Svi gledaju koji su porezni prihodi i koliko će tko dobiti od gospodarstva koje usporava'', kazao je Lalovac i komentirao odustajanje od smanjenja PDV-a na 24 posto: 'Taj jedan posto koje tek treba zaraditi dat ćemo javnom sektoru. Nešto što će tek trebati stvoriti, doći dobra turistička sezona, poduzetnici stvoriti proizvod, izvesti proizvod i naplatiti proizvod''.

Mjeru za mlade ocijenio je diskriminatornom te kazao da nije ostalo ništa čime ćemo se boriti ako dođe kriza, poručio je Lalovac: ''Nemamo fiskalnu politiku. PDV više ne može ići gore, trošarine na alkohol i duhan su na maksimalnoj razini, porez na dohodak je potpuno iscijeđen limun i produkt tog poreza više ne postoji. Jedino što se još može raditi je uvođenje porezna na nekretnine, to je jedini još instrument. Monetarna politika više nema nikakvog utjecaja na gospodarstvo jer su kamate i stope na nuli, monetarna politika ne može smanjivati kamatne stope da bi potakla gospodarstvo''.