Nastavljaju se prepucavanja između vlasti i predsjednika države oko Zlate Đurđević koja je redovita profesorica na zagrebačkog Pravnom fakultetu, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo, te Milanovićeva kandidatkinja za čelno mjesto Vrhovnog suda.
''Marlon Brando me optužio da lažem o stavu Zlate Đurđević oko izručenja Perkovića i Mustača. Pa da otklonimo svaku dilemu, prilažem poveznicu na intervju Zlate Đurđević Novom listu iz 2014. godine novinaru Draženu Ciglenečkom pod naslovom "Vrhovni sud u slučajevima Perkovića i Mustača nije poštovao Ustav"'', napisao je predsjednik Sabora na svom Facebook profilu.
Uz to je priložio članak iz Novog lista.
''Nemam racionalno objašnjenje zašto je Vrhovni sud odlučio dva puta ne primijeniti dvije jasne odredbe Zakona o pravosudnoj suradnji. Prvu koja određuje kada je sud dužan odbiti izvršiti europski uhidbeni nalog i drugu odredbu koja određuje tko može podnijeti žalbu protiv rješenja o predaji u postupcima za predaju Perkovića i Mustača. Razlozi za odbijanje predaje se odnose na sva kaznena djela prema našem Zakonu kao i prema Okvirnoj odluci o europskom uhidbenom nalogu. Isto tako, zakon jasno propisuje da pravo na žalbu ima tražena osoba, branitelj i državni odvjetnik. U oba slučaja radi se o pravnim pretpostavkama koje su zakonodavna prerogativa, može ih propisati samo zakonodavac, pa je sud u konkretnim predmetima izašao izvan svoje jurisdikcije'', izjavila je Đurđević tada za Novi list.
''Zakonodavac bi trebao promijeniti zakon, na način da izričito propiše da je zastara razlog za odbijanje predaje za kaznena djela za koja se ne provjerava dvostruka kažnjivost. Nažalost, mislim da sudovi neće poštovati autentično tumačenje Zakona koje priprema Ministarstvo pravosuđa, jer smatraju da jedino sudovi mogu tumačiti zakon. Međutim, autentično tumačenje jedno je od legitimnih načina kojima zakonodavac želi da se ostvari svrha zakona koje donosi, a koje se donosi i u drugim pravnim granama u kojima se također odlučuje o ljudskim pravima'', kazala je Đurđević.
''Moglo bi se jedino postaviti pitanje kako bi sudovi postupili, da Zakon o pravosudnoj suradnji s EU nije mijenjan samo tri dana prije ulaska Hrvatske u Uniju, upravo u odnosu na pretvaranje zastare kaznenog progona iz fakultativnog u obligatorni razlog za odbijanje europskog uhidbenog naloga, čime je sudovima uskraćena mogućnost da odobre predaju ako je nastupila zastara. U praksi se dogodilo upravno suprotno od onog što je želio zakonodavac'', komentirala je predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo.
