Kad nije na pozornici ZKM-a, poznati glumac Kristijan Ugrina dostavlja hranu na biciklu. Kaže, snalazi se kako zna i umije, jer posljednjih deset godina vraća tuđe dugove. I nije jedini koji se našao u bezizlaznoj situaciji, kaže se u prilogu RTL-ove Potrage.
''To je standardna hrvatska priča kad netko hoće nekome pomoći, a taj drugi iskoristi tu dobronamjernost. Tako sam i ja završio u jednoj takvoj priči kada me žena mog profesora s Akademije, kojeg sam jako volio, pitala da joj budem jamac za dva kredita. Pristao sam, a ona je u jednom trenutku prestala vraćati te kredite pa sam kao jamac naslijedio te dugove'', kaže Ugrina.
Kolegica umrla, njemu ostali njezini krediti
Ugrinina kolegica glumica mu je, nakon smrti supruga, kazala da diže kredit kako bi mužu podigla nadgrobni spomenik. Rate kredita plaćala je sve dok nije otišla u mirovinu. Radilo se o kreditima na dulji rok.
''Napravila je moratorij na kredit, ali kamata se morala plaćati i to je raslo. Cifra se ogolemila. Na kraju sam jedan kredit u pregovorima s bankom otkupio za nekih 50-60 tisuća kuna'', rekao je Ugrina za RTL.
U međuvremenu je njegova kolegica kojoj je bio jamac preminula, a on i banka su trenutno u 'statusu quo' jer nema odakle platiti dug. Snalazi se na razne načine. Osim u matičnom kazalištu ZKM-u, novac je zarađivao radeći s građevinarima, a danas razvozi hranu na biciklu.
Naime, i u slučaju smrti dužnika, dug ostaje, a i status jamca također.
'Sve dok se dug ne otplati ne možete se izvući iz toga, ne postoji nikakav način', napominje odvjetnica Nicole Kwiatkowski.
Nasljednici mogu ne prihvatiti imovinu i dugove
Pravnica i javna bilježnica Valerija Pernar kaže kako stotinjak ostavinskih rasprava godišnje Općinski sud u Zagrebu dodjeljuje njenom uredu. Nasljednici potom bivaju pozvani da na ročište donesu dokaze o imovini umrle osobe, kupoprodajne ugovore, račune iz banaka… Pernar kaže kako nasljednici u pravilu znaju je li umrla osoba bila zadužena ili nije.
''Ako postoji ikakva sumnja, nasljednici je moraju iskazati na ročištu te od nas zatražiti da postavimo upit, primjerice o stanju na računima u banci. To stanje je bitno zbog davanja nasljedničke izjave i podjele imovine. Ako postoje neki značajni dugovi, da znaju u kojem smjeru će njihova zajednička izjava ići'', kaže javna bilježnica Pernar.
Nasljednici, dodaje ona, imaju mogućnost i ne prihvatiti imovinu i dugove pa u tom slučaju imovina prelazi na jedinice lokalne samouprave. Ako odluče prihvatiti nasljedstvo, tada odgovaraju i za dugove ostavitelja, ali do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Primjerice, ako su naslijedili nekretninu i neke pokretnine u vrijednosti od 100.000 kuna, a dug ostavitelja iznosi 150.000 kuna, nasljednici bi odgovarali do vrijednosti naslijeđenog, odnosno 100 tisuća kuna.
'Prokockala je dug koji ja moram vraćati'
Smrću dužnika obveze jamca ne prestaju, a vjerovnik može izabrati od koga će se naplatiti - od nasljednika ili od jamca, pojašnjava javna bilježnica Pernar. Ugrina, pak, kaže da dugovi njegove pokojne prijateljice koje on mora vraćati nisu jedini njezini dugovi, a saznao je da su nastali zbog kocke.
''Ona je prokockala taj dug koji ja moram vraćati'', kaže dodajući kako ne zna je li ona imala ikakvu imovinu, ali zna da banka i dalje inzistira na otplati dug.
Drugačiju, ali jednako tragičnu priču za RTL-ovu Potragu ispričao je Dragan Ćosić iz Fažane koji posljednjih 20 godina otplaćuje dugove svojih bivših dobrih prijatelja, supružnika. Morao je vratiti njihov dug od pola milijuna kuna, a još mu je preostalo vratiti 127.000 kuna. Njegovim prijateljima, Igoru i Sanji Vučković, trebao je novac da pokrenu posao, a on je za njih dizao kredite. Vjerovao im je sve dok jednoga dana dugovi nisu došli na naplatu, a njegovi prijatelji ''zbrisali'' iz Hrvatske. On je bio jedan od 14 ljudi koji su bile žrtve klasične prijevare teške 1,72 milijuna kuna, što je utvrdio i sud.
Žrtva prijevare ljudi koji su mu bili prijatelji
Vučkovići su u odsutnosti pravomoćno osuđeni na četiri i pol godine zatvora za tu prijevaru počinjenu od 1998. do 2003. godine. Ćosić za njih nije čuo sve od tada pa do ljetos kada je na televiziji vidio kako se njihova kći u Minnessoti na stadionu, tijekom utakmice, javno zaručila za nogometaša.
''Ima zakon pa neka ih zatvore. Što ću ja? Da im nešto napravim pa da ja idem u zatvor'', govori Ćosić pomiren sa svojom sudbinom.
Stručnjaci upozoravaju da biti jamac nije nešto što bi trebalo prihvatiti, a da se o posljedicama takve odluke prethodno ljudi dobro ne informiraju.
''Od jamca se vjerovnik može naplatiti samo u slučaju ako se ne može naplatiti od glavnog dužnika. Ako potpišete da ste jamac-platac, onda u stvari imate položaj sudužnika i onda vjerovnik može birati od koga će se naplatiti. Tada nije važno da se ispuni uvjet da glavni dužnik ne vraća i da se vjerovnik ne može naplatiti od njega, nego vjerovnika može birati'', tumači odvjetnica Kwiatakowski.
To u praksi izgleda ovako: banka će čekati deset dana bez kamata, potom će sve sudionike u lancu obavijestiti o neplaćenom dugu, opomenuti ih tri puta, pokušati se dogovoriti o reprogramu kredita, počeku i olakšicama. Ako ne ide tako, banka onda aktivira instrumente osiguranja.
'Banka se prvo nastoji naplatiti od glavnog dužnika'
''To može biti izjava o suglasnosti zapljene primanja, koja se onda daje na realizaciju samom poslodavcu. Može se aktivirati zadužnica kod Financijske agencije, a mogu se aktivirati i instrumenti poput garancije pologa, odnosno police osiguranja vezane uz neki kredit. I jamci i sudužnici solidarno s glavnim dužnikom odgovaraju za ispunjenje obveza prema banci. To znači da oni pod istim uvjetima i na isti način kao i glavni dužnik odgovaraju za ispunjenje te obveze. Banka zadržava pravo, iako se prije svega nastoji naplatiti od glavnog dužnika, da se naplati i od sudužnika i od jamca ako takvi postoje'', pojasnio je Dario Gabrić, direktor korporativnih komunikacija u jednoj banci.
U slučaju ovog posljednjeg, slijede komplikacije koje nitko ne želi.
''Možete tužbom utvrditi da vam je glavni dužnik dužan vratiti ono što ste kao jamac platili i na osnovu takve presude bi mogli dobiti prisilno pravo zaloga na nekoj nekretnini i naplatiti se onda iz vrijednosti te nekretnine'', kaže odvjetnica Kwiatakowski.
'Mala je šansa da će jamac uspjeti sebe osigurati'
U HNB-u objašnjavaju kako se jamci mogu zaštititi.
''Bilo bi mudro i poželjno da se prije sklapanja ugovora o kreditu ugovori, a ne dogovori mehanizam povrata. Znači da se od glavnog dužnika zatraži instrument osiguranja kao što to čini banka, te da se primjerice ugovori založno pravo na imovinu glavnog dužnika kako bi se na koncu jednostavnije u budućnost naplatili ako glavni dužnik neće podmiriti preuzetu obvezu'', kazala je za RTL Ana Pisačić iz Hrvatske narodne banke.
Odvjetnica Kwiatakowski kaže da je takvo što u praksi malo vjerojatno jer ljudi najčešće traže jamca kad nemaju dovoljnu kreditnu sposobnost.
''Zapravo je mala šansa da će jamac uspjeti sebe osigurati'', kaže ona.
Sve je teže naći jamca za kredit
Danas je sve teže naći jamca pa i banke stoga koriste neke druge instrumente osiguranja.
''Banka može zahtijevati redovne instrumente osiguranja poput izjave o suglasnosti o zapljeni primanja, odnosno zadužnice, upis založnih prava na nekretnini koja se daje u zalog. Tu su i neke police osiguranja, a banka zadržava pravo tražiti i neke druge instrumente poput garantnog pologa ili nekakve vrste sudužništva. Ovršni postupak koji rezultira prodajom nekretnine zaista je zadnji korak i događa se u minimalnom broju slučajeva'', kaže bankar Gabrić.
No, takvih ovrha ipak ima. Prema podacima Fine, u proteklih pet godina na javnoj dražbi završile su 5693 nekretnine, a u 2614 slučajeva ovrhe su pokrenule banke, ali ne znaju je li to zbog neplaćenih kredita. U Hrvatskoj udruzi banaka kažu da je udio loših kredita građana sedam, a tvrtki 12 posto. U prvih šest mjeseci ove godine banke su agencijama za naplatu potraživanja prodale potraživanja u iznosu od 283 milijuna kuna. Ali, koliko je u toj priči jamaca - nema podataka.
