Ministar financija Zdravko Marić dao je izjavu za medije nakon sjednice Vlade te je komentirao aktualnu temu prešutnih prekoračenja.
"Nastavno na uvodne riječi sa sjednice Vlade, održali smo sastanak jutros, obzirom na problematiku koja je dosta aktualna. Ideja je bila na sastanku da od HNB-a dobijemo podatke, analitiku problematike dopuštenog ili dogovorenog i prešutnog prekoračenja. Dobili smo podatke na makrorazini. Oni odgovaraju onima koji su u medijima proteklih nekoliko dana i s kojima smo u Vladi raspolagali, a to je da je od 2,6 milijuna tekućih računa negdje milijun i 800 tisuća korisnika ima odobrena prekoračenja, a 65 posto tog iznosa je stvarno u oblicima određenih prekoračenja. Građani imaju prekoračenja, ali ga ne koriste. Zatražili smo dodatne podatke od HNB-a da vidimo trendove proteklih godina da vidimo što je dovelo do toga da imamo 95 posto od ukupnog iznosa koji sam rekao se odnosi na prešutna prekoračenja, a 5 na dopuštena ili dogovorena, ugovorom vezana prekoračenja", kazao je ministar Marić.
"Te dvije usluge imaju svojih razlika, a to je da su dopuštena, regulirana ugovorom. Na neki način su i kreditni posao jer postoje Zakonom precizirane odredbe", kazao je Marić.
Analiza u idućim danima
Kazao je i da je Zakon imao izmjene, a jedna od njih se odnosila na ograničenje po pitanju efektivne kamatne stope.
"To se odnosi samo na prekoračenja koja su dopuštena, ne na prešutna", kazao je.
Marić je kazao da će u idućim danima provesti analizu kojom raspolaže HNB te ukoliko će biti potrebno da će se izmijeniti zakon o potrošačkom kreditiranju s jasnim fokusom na zaštitu potrošača.
"Jedan dio naših građana, kao i u drugim zemljama, na neki način svakodnevno živi s prekoračenjima i minusima. Naše izmjene ne bi smjele dovesti do toga da dođe do nekakvog iznenadnog, izvanrednog ili ubrzanog smanjivanja ili potpunog ukidanja prekoračenja", kazao je Marić.
Neke banke imaju samo dopuštena prekoračenja, a nemaju prešutna. Je li to rješenje, pitanje je koje je postavljeno ministru Mariću. Ministru je postavljeno i pitanje može li garantirati umirovljenicima koji se zadužuju da neće idućih 12 mjeseci morati dizati gotovinske kredite da otplate dug.
"Prvo pitanje su podaci koje smo zatražili od HNB-a. Oni su ti koji komuniciraju s bankama i one su pod njihovom nadzorom. Skupne podatke koje banke odobravaju kakve proizvode mogu govoriti iz osobne prizme kao korisnika usluga. Skupne podatke HNB-a smo zatražili jer nas zanima taj trend, jesu li se neke banke isključivo fokusirale na prešutna prekoračenja il kombiniraju. 31 tisuća građana je u dopuštenom prekoračenju, a 840 tisuća građana u prešutnom. Prosječna kamatna stupa na dopuštena je 7,6 a na prešutna je između 10 i 11 posto. Tu postoji određena razlika. Što se tiče drugog pitanja, učinit ćemo sve da ne dođe do nekakvih problema bilo za umirovljenike ili koga drugoga. Kada govorimo o sugrađanima koji koriste prekoračenja govorimo o sugrađanima koji imaju niža primanja. Nije ideja da dođe do paničnog djelovanja banaka i dodatnih problema za sugrađane", kazao je Marić.
Porast prešutnih prekoračenja od 2018.
Ministar je komentirao i je li HNB po pitanju prešutnih prekoračenja mogao prije reagirati.
"Oba dva instituta su u zakonodavnom sustavu od 2010. Kada je došlo do značajnijeg porasta prešutnih prekoračenja tek treba vidjeti. Za pretpostaviti je da to kreće od 2018. godine kada je uključena i naknada za vođenje tekućih računa što kod potrošača koja imaju niža primanja u toj matematici znači relativno veći udio", kazao je Marić.
Marić je komentirao i kakva nas jesen čeka s obzirom na rekordnu turističku sezonu.
"Nepopravljiv sam optimist tako da nećete čuti o lošim očekivanjima. Uvijek ću pozivati na oprez. Prema podacima kojima raspolažemo, nakon što je u drugom tromjesečju 2020., u drugom tromjesečju ove godine smo imali rekordni rast BDP-a od 16,1. Manje više sve je blago iznad očekivanja", kazao je Marić.
Kazao je i da su ove godine do 31. kolovoza porezni prihodi su 0,7 posto viši nego u istom razdoblju 2019. godine.
"PDV nam je preko 4 posto viši u odnosu na 2019. i s njim možemo biti zadovoljan. Čak je i blago iznad očekivanja. Porez na dobit je ispod indeksa 100. Doprinosi su 4 posto viši nego u istom razdoblju 2019. i na tragu su naših očekivanja. Trošarine imamo različite, a jedini oblik koji blago kasni su trošarine na automobile", kazao je Marić te dodao da su stimulirali zanavljanje voznog parka, ali da je tijek roba na globalnoj razini blago usporen.
"Vrijednost fiskaliziranih računa samo u kolovozu je gotovo 21 posto viša nego 2019. godine", kazao je.
'Tržište regulira cijene'
Govoreći o poskupljenju hrane i građevinskih materijala, ministar je kazao da je tržište to koje regulira cijene te da je važno da se potiče razvoj i konkurenciju na tržištu.
"Jedino tako možemo osigurati da pojedini trgovci ili pojedinci u pojedinim djelatnostima iskoriste i dodatno povrh onoga što je na neki način, neću reći opravdano ali je rezultat globalnih trendova, povise cijene još i više, a na to trebamo posebno obratiti pažnju kod maloprodaje hrane. Otvorili smo proteklih godina temu porezne politike, ali je praksa pokazala da isključivo kroz nju ne možemo utjecati na cijenu. Snizili smo PDV na svježu ribu, voće, povrće i slično. Država će činiti sve što u manevarskom prostoru ima, ali treba poticati razvoj tržišta i tržišne okolnosti jer jedino konkurencija može sprječavati neopravdana povećanja", kazao je.
