Vijest o ukidanju prešutnih minusa po tekućim računima jučer je
uznemirila više od 880 tisuća građana pa su iz Hrvatske narodne
banke danas poslali novo priopćenje.
Kažu kako su ih banke koje odobravaju takva prešutna prekoračenja
obavijestile da nisu pokrenule, niti su u tijeku bilo kakva, a
pogotovo ne masovna otkazivanja prešutnih prekoračenja po tekućim
računima građana kao ni njihovo umanjenje na 1500 kuna. Slijedom
toga, našim građanima ne prijeti masovna dužnička kriza koja bi
mogla biti izazvana promjenom poslovne politike banaka u svezi
prešutnih prekoračenja, ističu u HNB-u.
Iz Hrvatske udruge banaka također ističu da zasad nema i neće biti masovnog otkazivanja prešutnih minusa sve dok ih se na to zakonski ne natjera. A što se tiče visokih kamata na prekoračenja po tekućim računima kažu kako Hrvatske banke sa prosječno 10 posto kamate na minus ne odskaču od europskog prosjeka. U Irskoj je takva kamata između 12 i 15 posto, u Švedskoj 13 i po posto a u Velikoj Britaniji ide čak do 40 posto. Za RTL Direkt je na pitanja odgovorio direktor HUB-aZdenko Adrović.
Prije nego se dotaknemo kako dalje, kako je uopće došlo
do svega ovoga jesu li banke posljednje 4 g namjerno zaobilazile
zakon?
Ne, nije bilo nikakvog zaobilaženja zakona., Banke su i protekle
4 godine i tako će biti i ubuduće pravilo sve u skladu s
propisima.
Kažete sve je po prposiima, ali jesu li banke namjerno
uvalile to svojim klijentima tako da oni nisu znali u što
ulaze?
Naravno da nisu, to je sve bilo u skladu sa zakonom i sa
izmjenama i takva je praksa od 2018.g. Nema nikakvog kršenja
zakona.
Bi li banke nastavile s obim praksama da ih sad nisu
zaustavili regulatori?
Pa valjda je to dobra priručna praksa i da bi banke
pretpostavljam na temleju potražnje koja postoji za tim
projektima nastavile manje više sa istim tempom. Svi ugovori na
prešutno bili su između 8,11 i tih famoznih 17% ali to je jako
mali broj jer ako se između ostalih 17 kretalo prosječno 10 97
logično je računati da je 88% ljudi bilo tu negdje oko 10%.
Ali najmanji u prešutnom ograničenju od 8.11 i onaj dio
koji je max u onom dopuštenom prekoračenju dakle u onom klasičnom
minusu?
Da, tamo je max stopa bila 8.11 Ovdje je bilo zaporavo početna
stopa.
Zato se stječe dojam da su banke ciljano krenule uvaliti
taj proizvod svojim korisnicima kako bi mogle više dizati na
kamptama?
Što se tiče uvaljivanja, ajmo pogledati u kakvom su odnosu
kamatne stope u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje.Ne radi s
e o nikakovm uvaljivanju, radi se o niskoj kamatnoj stopi kakvu
ima Francuska, Italiji. Naši građani su u tom smislu bili
povlašteni.
Sada kada se to na neki način ukida, odnosno smanjuju na
1500 banke nude opet visoke kamate da se zatvore prešutna
prekoračenja 7,8 % ili više zašto i ne bi puno niže kamate za
stambene kredite evo do dva, tri posto?
Zato što je stambeni osiguran, ovo su neosigurani krediti. Ali
krenimo redom.
Pa dobro, ali gotovinski krediti su 5% nisu
8%...
Ajmo krenuti redom. U ovom trenutku nijedna banka se inije počela
prilagođavati. Prilahgođavat će se lkroz vrijeme. Vidjet ćemo kad
koja, ali mislim da će to biti vrlo komplementalni postoci.
I očekujemo da će rok povratka kredita u nekih 12 rata biti.
Dakle građani će svi imati omgućnost vratiti svoje obaveze
normalno i na vrijeme. Kad do toga dođe onda će to sasvim sigurno
biti ili 12 mjeseci sa mjesečnim otplatama i ugodna kamatna
stopa.
Ugodna misleći do 8?
Pa mjesečno do 8, 11 maksimalno efektivna kamatna stopa prema
tome neće više od toga.
Čuli smo uz udruge potrošača koji razmatraju kolektivne
tužbe zbog ove cijele situacije...
Danas je popularno u RH raditi kolektivnu tužbu pogotovo ako
misle fda mogu ostvariti nešto na tome, ali mi imamo sve papire
koji govore da su sve banke radile sa hrvatskim propisima. Tako
da mislim da je vjerojatnost da netko dobije takav
kolektivni spor ravna nuli.
