Iako je Hrvatska podržala transparentno on-line političko oglašavanje i komuniciranje sukladno zaključcima Vijeća EU ministar financija Zdravko Marić i Državno izborno povjerenstvo (DIP) i dalje se oglušuju o apele da propišu obavezu izvještavanja o izbornoj promidžbi na društvenim mrežama tijekom europarlamentarnih izbora.
- Izbori za EP pred vratima: Istražili smo kako će stranke 'skucati' novac za kampanju
- Gong upozorava: 'HDZ nas vraća u Sanaderovo doba'
A dok hrvatske institucije i dalje šute, iz Gonga pozivaju građanke i građane da u samo 30 sekundi instaliraju plugin Who Targets Me (WTM) kako bi mogli saznati koja stranka na Facebooku pokušava dobiti vaš glas na izborima za Europski parlament 2019.
- Gong upozorava: 'Politička propaganda na Facebooku mora biti transparentna'
- Pismo Zdravku Mariću: 'Zar je Facebook odgovorniji od hrvatskih institucija?'
Who Targets Me (WTM) je alat razvijen je s namjerom povećanja transparentnosti i odgovornosti političkog oglašavanja na društvenim mrežama. Podsjetimo, projekt je pokrenut 2017. godine kao odgovor na neregulirano korištenje društvenih mreža u propagandne svrhe, posebno ciljano političko oglašavanje (targetiranje) na izborima 2015. u Ujedinjenom Kraljevstvu, referendumu o Brexitu 2016. kao i predsjedničkim izborima u SAD-u, a povodom europarlamentarnih izbora plugin je preveden i postao je dostupan u većini zemalja EU.
Što je plugin Who Targets Me?
Radi se o ekstenziji na internet pretraživačima primarno razvijenoj za Facebook kao najveću društvenu mrežu, s najvećom zaradom od političkih oglasa.
Instalacijom WTM želi se omogućiti pojedincima pregled oglasa koji ih targetiraju (ciljanih oglasa). Jednom kad se oglasi prikupe i objave cilj je dati novinarima i novinarkama mogućnost da prate predizborna obećanja i njihovu provedbu. Cilj je i pratiti određene vrste problematičnih oglasa te istraživačima i istraživačicama dati skupove podataka kako bi mogli istražiti šire utjecaje plaćenih postova društvenih medija te potaknuti regulatore na prilagodbu zakona kako bi odgovorili na nove prakse u političkim kampanjama.
Kako instalirati plugin WTM?
1. Preuzmite ekstenziju ili za Chrome ili za Firefox OVDJE.
2. Dodajte ekstenziju.
3. Klikom na ekstenziju u gornjem desnom kutu pretraživača
podesite postavke za jezik (Hrvatski), zemlju (Croatia) te
poštanski broj. Dodajte podatke za svoj rod, dob i političke
stavove u rasponu jako lijevi-jako desni (možete se i ne
izjasniti), potvrdite podatke i gotovi ste.
4. Nastavite koristiti Facebook na uobičajen način i
provjerite rezultate klikom na ikonicu ekstenzije za nekoliko
dana. Tamo će biti vidljivi rezultati kad se prikupi dovoljno
podataka.
Detaljnije upute za instalaciju pogledajte OVDJE.
Kako radi plugin WTM?
Plugin je prilagođen svakoj zemlji u kojoj se instalira. Prati oglase političkih Facebook stranica/službenih profila političara i političarki tijekom kampanje te personalizira podatke za pojedinačne korisnike.
Za svaku se zemlju unosi popis stranaka koje se povezuju s njihovim Facebook stranicama. Stranice mogu uključivati nacionalne i lokalne stranke, kandidate, političke ličnosti, medijske organizacije koje podržavaju i slično, a ne postoji ograničenje broja stranica koje se mogu dodati grupi.
Jednom kada je plugin instaliran, on prikuplja podatke o targetiranju s profila Facebook korisnika. Ti su podaci korisnicama vidljivi u grafičkom prikazu klikom na ekstenziju na pretraživaču koji koriste. Svrha prikupljanja podataka je prikazati pojedinačnom korisniku podatke o targetiranju od određene stranke, ali i prikupiti kumulativne podatke na razini zemlje korisne za daljnje analize.
Prikupljanje podataka s profila korisnika
Važno je reći da Plugin ne prikuplja, niti dijeli osobne podatke ili podatke koji mogu identificirati korisnice. Plugin neće, primjerice tražiti ili prikupljati informacije o profilima korisnika na Facebooku ili tražiti adresu e-pošte, ili tražiti ime, ili neki drugi osobni identifikator.
Umjesto toga, korisnici i korisnice stvaraju anonimni profil kada instaliraju plugin, a podaci koji se traže pri instalaciji su dob, rod, mjesto (poštanski broj ili područje stanovanja) i pripadnost na političkom spektru ("lijevo" do "desno" ili "liberalno" do "konzervativno"). Pri stvaranju profila, svakom korisniku i korisnici se dodjeljuje ID broj, ali to nije javni identifikator.
Kao mjeru za sprječavanje neželjene pošte, prikuplja se IP adresa korisnika i korisnica, iako to nikada nije povezano s podacima o oglašavanju koji su prikupljeni ili podijeljeni s bilo kojim istraživačkim ili medijskim partnerom, napominju. Također, ističu da je svakome tko provodi istraživanje s prikupljenim podacima zabranjeno pokušati obrnuti inženjering bilo kojeg od anonimnih podataka profila za identifikaciju pojedinca. Uvjeti rada s prikupljenim podacima definiraju se partnerskim ugovorom.
Podaci se prikupljaju u skladu s GDPR-om, a pri instalaciji korisnici i korisnice su obvezni prihvatiti Pravila privatnosti i Uvjete korištenja. Ukoliko više ne žele koristiti softver mogu ga deinstalirati te će njihovi podaci biti izbrisani. Također, mogu s ekstenzije izbrisati profil i bilo koji automatski prikupljen podatak.
Izbori za EU parlament
Prikupljanje podataka o oglasima
Oglasi na Facebooku označeni su kao "Sponzorirani". Softver traži vanjske HTML oznake postova s tim oznakama, bilježi ih i pohranjuje u bazu podataka, zajedno s korisničkim ID brojem.
Nijedna druga vrsta postova - osobni ili stranica - nije vidljiva niti prikupljena od strane softvera. Uvjeti prikupljanja podataka mogu se provjeriti na Github repozitoriju, a ne prikupljaju se drugi podaci osim oglasa i ne mijenja se ništa u korisničkom Facebook feedu.
Goran Čular i Jelena Berković, Gong (Patrik Macek/PIXSELL)
Politička propaganda na Facebooku mora biti transparentna
Podsjetimo, novim Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma limit potrošnje na ovim izborima gotovo je utrostručen - s 1,5 na 4 milijuna kuna. Istovremeno stari Pravilnik i obrasci za izvještavanje o financiranju promidžbe ostaju na snazi jer je Zakon, suprotno Kodeksu dobre prakse u izborima Venecijanske komisije, donesen par dana uoči raspisivanja izbora, a prema njemu novi Pravilnik treba biti donesen najkasnije do 23. travnja.
Tu je i rizik financiranja oglasa iz inozemstva koje je u Hrvatskoj zabranjeno, a novi Zakon ne uvodi nikakve mehanizme za praćenje izvora financiranja političkih oglasa na društvenim mrežama.
Osim što su već prozvani izborima koji bi mogli biti najviše hakirani, podsjećaju iz Gonga, poziv na transparentnost u vođenju kampanje za Europski parlament potaknut je i nedavnom istragom USKOK-a zbog utaje poreza putem tvrtke Napredni modeli koju je HDZ angažirao u kampanji za parlamentarne izbore 2015. godine.
Usluge za kojoj je tvrtki isplaćeno 1,7 milijuna uključivale su trolanje na društvenim mrežama i preuzimanje popularne Facebook stranice čijih je gotovo 100.000 su pratitelja time nesvjesno i nimalo transparentno bili izloženi političkoj propagandi. Istovremeno, troškovi oglašavanja na Facebooku u financijskom izvješću troškovima promidžbe HDZ-a nigdje se ne spominju.
Premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić (Robert Anic/PIXSELL)
Zar je Facebook odgovorniji od hrvatskih institucija?
''Smatramo neprihvatljivom šutnju ministra Marića i nedorečenost DIP-a te stoga ponovo pozivamo na omogućavanje izvještavanja troškova oglašavanja na društvenim mrežama - za svaki pojedini oglas ili plaćenu objavu na društvenim mrežama – uz API pristup koji bi omogućio pravovremenu objavu strojno čitljivih podataka iz informacijskog sustava DIP-a za nadzor financiranja izborne promidžbe'', opetovao je Gong i ovih dana.
A upozoravaju i apeliraju već mjesecima kako umanjiti prijetnje
demokraciji na internetu pa kažu da mogu samo zaključiti ''da je
čak i Facebook, iako privatna kompanija, pokazao veću
suradljivost od hrvatskih tijela javne vlasti u cilju zaštite
integriteta europskih izbora''
Naime, ova je društvena mreža objavila API za preuzimanje i
pretraživanje plaćenih političkih oglasa, odgovarajući na
otvoreno pismo Mozilla fundacije koja je u međuvremenu objavila i
preporuke koji bi sve podaci trebali biti javno dostupni.
Gong je i pisao ministru Mariću oko oglašavanja na Facebooku
- zasad bez odgovora
Podsjetimo, i Kodeks prakse za borbu protiv dezinformiranja
predviđa da Facebook, Google i Twitter javno objavljuju tko i s
koliko novca plaća političke oglase, uključujući i njihovu
namjenu te kako su odabrane ciljane skupine za njihovo
plasiranje. Akcijski plan protiv dezinformiranja obvezuje ih
da jednom mjesečno dostavljaju izvješća Europskoj komisiji o
postignutom napretku.
Istovremeno, upozoravaju iz Gonga, ''hrvatske vlasti propustile su do sada svaku priliku da pokažu vjerodostojnost u svojoj podršci mjerama Europske komisije protiv širenja dezinformacija on-line, prikrivenog političkog oglašavanja na društvenim mrežama''. Iz Ministarstva financija pak poručuju da se radi na preciznijem načinu prikazivanja troškova u novom pravilniku.
