Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović primila je u ponedjeljak predstavnike Hrvatskoga saveza za nedjelju te podržala njihovu inicijativu za uvođenje neradne nedjelje, najavivši da će od resornih ministarstava tražiti razmatranje ovoga prijedloga i donošenje zakonskih rješenja koja će štititi radnika i pomoći obitelji.
Ured predsjednice je priopćio da su među predstavnicima Saveza bili bivša zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, predsjednik Franjevačkog instituta za kulturu mira i Hrvatskoga saveza za nedjelju Fra Božo Vuleta, predsjednik Hrvatskog nezavisnog sindikata Krešimir Sever i predsjednica Sindikata trgovine SSSH Zlatica Štulić.
Petir je istaknula kako je nedjelja dan za obitelj, što su kao najčešći razlog za uvođenje slobodne nedjelje navodili hrvatski građani u istraživanju kojega je provela u veljači 2019. kao zastupnica u Europskom parlamentu, gdje se potvrdilo kako se više od 80 posto građana zalaže za uvođenje neradne nedjelje.
Najveći problem, dodala je, uočen je u sektoru trgovine gdje većinu zaposlenih čine žene koje rade neprekinuto i po nekoliko tjedana bez dana odmora za minimalnu plaću, iako većina trgovačkih lanaca koji su u stranom vlasništvu u svojim matičnim državama nedjeljom ne rade.
Fra Vuleta istaknuo je kako je Savez svojim istraživanjima i stručnim skupovima utvrdio višestruko štetne posljedice rada nedjeljom, ne samo za radnike u trgovinama i njihove obitelji, nego i za širu društvenu zajednicu te demografsko stanje u Hrvatskoj.
Mnogi poslodavci priželjkuju zakonsko dokidanje rada nedjeljom
Rad trgovina nedjeljom, naglasio je, ne samo da ne pridonosi gospodarstvu, već su i sami poslodavci zbog odljeva radne snage zaključili da im se rad nedjeljom ne isplati, pa mnogi priželjkuju zakonsko dokidanje rada nedjeljom, a pojedinci to samoinicijativno i čine. "Stoga bi novi zakon bio odraz stvarnih potreba i odražavao kontinuiranu podršku gotovo dvotrećinske većine građana Hrvatske", poručio je Vuleta.
Štulić je ustvrdila kako nije potrebno da trgovine rade od 0 do 24 sata svih 365 dana u godini jer je društvena šteta takvog rada puno veća od ekonomske koristi, s obzirom da narušava zdravlje radnika.
Ako se izuzmu dani tjednog i godišnjeg odmora, ocijenila je, svaki radnik u preostalih 282 dana u godini odradi 141 sat više od redovnog radnog vremena, što pokazuje da radnik i država izgube na godišnjoj razini gotovo jednu mjesečnu satnicu, radnik plaću, država doprinose i poreze.
Sever je podsjetio da je Hrvatska 1996. sklopila Ugovor o pravnim pitanjima sa Svetom stolicom, koji nabraja neradne dane, a nedjelja se nalazi na prvom mjestu. Napominje kako već dugi niz godina predstavnici Saveza traže da se nedjeljom i blagdanima trgovine zatvore te se radnicima omoguće slobodni dani, jer je to jedini dan kada mogu biti zajedno sa svojim obiteljima.
Poticanje zajedništva i podizanje blagostanja hrvatskih obitelji
Podržavajući ovu inicijativu, Predsjednica je istaknula potrebu pokretanja šire javne rasprave, a prije svega konstruktivnog dijaloga poslodavaca, sindikata i Vlade.
Uvažavajući iznesene argumente, najavila je kako će osobno tražiti od resornih ministarstava razmatranje ovoga prijedloga i donošenje odgovarajućih zakonskih rješenja koja će štititi dostojanstveno radno vrijeme radnika i prije svega pomoći hrvatskoj obitelji.
"To je ujedno važno za poticanje zajedništva i podizanje blagostanja hrvatskih obitelji, sveukupnog zdravlja radnika i opću društvenu dobrobit", zaključuje Kolinda Grabar-Kitarović.
