Predsjednik Republike je i formalno započeo proceduru, onako kako on misli da procedura treba izgledati. U Hrvatski sabor poslao je prijedlog da za Predsjednicu Vrhovnog suda imenuje profesoricu s Pravnog fakulteta u Zagrebu gđu Zlatu Đurđević.
Da će izbor novog predsjednika Vrhovnog suda otvoriti novi front između predsjednika i premijera, bilo je jasno čim je predsjednik obznanio da će se držati isključivo Ustava, a ne i od HDZ-a mijenjanih zakona.
Predsjednik se misli držati samo Ustava
''Tu bijednu glumu u kojoj si stavljamo perike, štikle, i glumimo natječaj a nema ga'', rekao je predsjednik Milanović.
''Ako njemu nitko ne paše, ok. Ponovit ćemo poziv. Što on gubi s ovim'', kazao je premijer Plenković.
Predsjednik se, dakle, misli držati samo Ustava u kojem ne piše ništa drugo osim da predsjednik Republike predlaže predsjednika Vrhovnog suda Saboru. Premijer se pak drži Zakona o sudovima kojeg je mijenjala njegova većina u Saboru.
Prema njemu, postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda pokreće Državno sudbeno vijeće objavom javnog poziva, kandidati imaju 15 do 30 dana za prijavu uz koju podnose i program rada. Sve prijave DSV dostavlja Uredu predsjednika, nakon čega se ide pred Sabor.
Da je Milanović u pravu, misli i bivši predsjednik
Da je Milanović u pravu i da je takav zakon protuustavan misli i bivši predsjednik i profesor na Pravnom fakultetu.
''Zakon propisuje dvije procedure. S jedne strane, prepisuje
ustavnu odredbu koja kaže da predsjednik predlaže, a Sabor
odlučuje nakon što čuje opću sjednicu Vrhovnog suda i saborski
odbor, ali postoji i druga odredba koja kaže da predsjednik
predlaže, ali nakon što on zatraži mišljenje o svim kandidatima,
a ne samo o svom prijedlogu'', smatra bivši predsjednik
Republike Ivo Josipović.
Bivši predsjednik Vrhovnog suda podsjeća da je HDZ po istim
kriterijima mijenjao i način izbora glavnog državnog odvjetnika,
što tumači kao nespremnost da se na ključne funkcije u pravosuđu
izaberu prave osobe.
''Nepolitičke i nadstranačke osobe, sukladno načelu depolitizacije hrvatskog pravosuđa, nego žele sebi vjerne osobe, izabrane po političkim kriterijima i kriterijima osrednjosti, za razliku od kriterija za koji se pri izboru predsjednika Vrhovnog suda zalaže gospodin Milanović, a to je kriterij stručnosti, neovisnosti i dostojnosti, i dodatni kriterij izvrsnosti'', rekao je bivši predsjednik Vrhovnog suda Krunoslav Olujić.
Svi naši sugovornici tako su puni hvale za profesoricu Đurđević koja se oglasila kratkom izjavom.
''Moj osobni integritet, dosadašnji rezultati i profesionalna nastojanja mi nalažu da ga prihvatim te da i u Ustavom predviđenom političkom načinu izbora štitim ugled dužnosti Predsjednika Vrhovnog suda i sutkinje Vrhovnog suda zadržavajući svoju samostalnost i neovisnost'', izjavila je prof. Đurđević.
''Imam dojam da se prilično ohrabrila da uopće izjavi da prihvaća
ovim postupovnim putem ići prema kandidaturi'', rekao je
Plenković.
Nedavno se ohrabrila i nazvati osnivanje Visokog kaznenog suda
zadnjim čavlom u lijes Vrhovnog suda.
''Na kraju krajeva, građani očekuju da o najvažnijim pravima i obvezama odlučuje najvažniji i najbolji sud u državi, a to je Vrhovni sud RH'', kazao je Josipović.
Čeka se odluka i Ustavnog suda
''Možda je predsjednik Milanović na dobrom putu da izborom Zlate Đurđević kao predsjednice Vrhovnog suda konačno započne tu reformu jer percepcija pravosuđa u hrvatskoj, pa i europskoj javnosti je gotovo katastrofalna'', smatra Olujić.
No, kako se čini, ime Zlate Đurđević zasad neće ni doći na saborsku sjednicu.
''Kada bih ja to uvrstio u dnevni red, ja bih prekršio zakon. Dakle, on čak u svom prijedlogu koji sam vidio uopće ne navodi zakon, on ne spominje zakon, kao da ga nema'', izjavio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
O načinu izbora šefa Vrhovnog suda čeka se i odluka Ustavnog suda. Predsjednik je uvjeren da će većinska vertikala u tom sudu donijeti odluku kakvu želi - HDZ.
