Zbog navale pacijenata koji zbog pandemije u bolnicama nisu mogli obaviti pretrage, privatne poliklinike nekoliko puta su ove godine zatražile od HZZO-a da im se ugovori veći broj postupaka na uputnicu, ali svaki puta su dobile odbijenicu. Obrazloženje je glasilo da da je zahtjev neopravdan jer su ugovoreni kapaciteti javnih bolnica ostali neiskorišteni.
U prvom redu, radi se o pretragama magnetskom rezonancom (MR) i PET CT snimanju, koje su mnogim bolesnicima najpotrebnije, naročito onim onkološkima, piše Poslovni dnevnik.
Neiskorišteni resursi privatnih zdravstevnih ustanova
U privatnim ustanovama koje dio usluga pružaju na teret HZZO-a, poliklinici Medikol i Specijalnoj bolnici Sveta Katarina, upozoravaju da država u pandemiji ni u drugim segmentima nije iskoristila usluge privatnih zdravstvenih ustanova, iako su ih od proljeća nudile te samoinicijativno uskakale gdje je bilo potrebno. S druge strane, podaci HZZO-a govore da je epidemija koronavirusa usporila važne dijagnostičke preglede te da javne bolnice i mimo epidemije imaju slabije izvršenje ugovorenih postupaka od privatnika. Bolnice su lani odradile 95 posto planiranih postupaka MR, a u ovoj godini odrađeno je tek 80 posto, odnosno 110,3 tisuće umjesto ugovorenih 136,5 tisuća. K tomu, ove godine u bolnicama je obrađeno skoro 5 tisuća ležećih pacijenata manje nego lani.
Primjerice, u KBC-u Rebro obavljena su 3174 postupka od ugovorenih 4620. U privatnim poliklinikama, pa, lani je ugovoreno 29.516 postupaka magnetske rezonance, a izvršeno čak 25 posto više. Za isti novac, u ovoj godini ugovoreno je za prvih 11. mjeseci 30.208 postupaka, a izvršeno 15 posto više. Poliklinika Medikol, jedina privatna ustanova koja radi PET CT, lani je obavila 99 posto ugovorenih pretraga, kao i u prvih 11 mjeseci ove godine, piše Poslovni dnevnik.
'HZZO na sve naše upite daje negativne odgovore'
U Poliklinici Medikol, koja s HZZO-om većinom ima ugovorene usluge radiološke i nuklearne dijagnostike, na 40 posto je iskorištenosti kapaciteta kojim raspolaže. Ugovoren broj je puno manji od stvarnih potreba bolesnika, pa u Medikolu bilježe stalni pritisak pacijenata, tako da se i u normalnim godinama svi termini zauzmu i više mjeseci prije isteka ugovornog razdoblja - ističe ravnateljica Ivanka Trstenjak Rajković.
"HZZO nam nažalost na sve naše upite o mogućnosti povećanja ugovornog limita daje negativne odgovore uz obrazloženje da nismo jedina ugovorna zdravstvena ustanova", kaže Trstenjak Rajković za Poslovni dnevnik.
U Medikolu očekuju da će broj ugovorenih postupaka za iduću godinu ipak biti povećan, ali istodobno smatraju da je niska razina suradnje javnog i privatnog zdravstva i dalje pitanje stigmatizacije privatnog sektora. Trstenjak Rajković kaže kako u situaciji u kojoj je javni zdravstveni sustav preopterećen, ostaju neiskorišteni zavidni ljudski i materijalni resursi privatnog zdravstva.
'Bitno bi se pridonijelo smanjivanju listi čekanja'
I članica Uprave Specijalne bolnice Sveta Katarina Jadranka Primorac smatra da bi suradnja s privatnim ustanovama za državu mogla biti samo ušteda, a ne trošak.
"Ugovaranjem s privatnim ustanovama, država plaća samo uslugu, a mi snosimo sve ostalo, od nabavke i održavanja opreme do kadrova, hladnog pogona i svih ostalih troškova. Jasno nam je da je pandemija uz smanjenje gospodarskih aktivnosti i shodno tome punjenja državnog proračuna, izazvala gubitak prihoda i dodatne troškove u javnom zdravstvu, no dodatno ugovaranje u zadnjem tromjesečju 2020. ne bi bilo veliki financijski izdatak za HZZO, a bitno bi se pridonijelo smanjivanju listi čekanja. Putem Hrvatske udruge poslodavaca smo još u ožujku nudili suradnju Ministarstvu zdravstva za pomoć u pandemiji”, kazala je Primorac za Poslovni dnevnik.
