Dijalog je najvažnija stvar u svakom društvu. Nijednog trenutka dijalog između ministarstva i udruga nije prekinut. Liječničke udruge upozoravaju da nisu reprezentativni. To je problem koji je nastao 2013. kada je tadašnji ministar rada Mirando Mrsić izbacio liječničke sindikate jer nisu reprezentativni. To smo krenuli ispraviti kroz Zakon o reprezentativnosti, ali zbog sukoba među sindikatima to je malo usporeno. Nigdje u svijetu se ne pregovara o pravima liječnika bez liječnika", komentirao je ministar zdravstva Milan Kujundžić za N1 televiziju činjenicu da liječnički sindikati nemaju reprezentativnost, a time ni pravo kolektivnog pregovaranja.
Kaže da je i aktualni ministar rada obećao da će se problem riješiti. Ne može sa sigurnošću reći da će to biti riješeno do kraja godine. "U svakom slučaju liječnici ne mogu biti subjekt isključen iz pregovaranja. I to treba riješiti u formalno pravnom smislu."
Komentirao je i izjavu predsjednika Hrvatske liječničke komore Krešimira Luetića da je plaća liječnika niža od prosječne plaće u gradu Zagrebu. "Nisam ekspert za financije, ali mislim da je doktor Luetić nešto pogrešno rekao, mislim da je prosječna plaća u Zagrebu 6500 kuna, možda griješim, a plaća liječnika oko 9000 kuna. Neovisno o tome mislim da su plaće liječnika niže u odnosu na zapadne zemlje i na tom tragu je doktor Luetić u pravu", rekao je.
Veće plaće onima koji više rade
Kujundžić se zalaže za model da se plaće povećaju onima koji rade. "Apsolutno sam protiv uravnilovke. Nismo svi isti, ni u svijetu nemaju svi iste plaće, Možemo i ja i vi biti gastroenterolozi, ali ako vi radite više, imat ćete veću plaću od mene i to smo promijenili u zakonu, a u pripremi je i pravilnik. One koji znaju i rade treba platiti osjetno više", rekao je.
Na pitanje zašto smo došli na samo dno EU-a kada je riječ o plaćama liječnika, kaže da su u drugim zemljama osjetno povećavali plaće, posebno u Rumunjskoj da bi zadržali svoje liječnike ili ih vratili. Kaže i da su Poljaci digli plaće i onda su se liječnici počeli vraćati iz Njemačke i Velike Britanije. Dodaje da će to morati napraviti i u Hrvatskoj.
"Neće sedam ili deset posto povećanja zadržati liječnike u zemlji, nije presudna stvar, ali je znakovito da ova Vlada povećava plaće u granicama mogućeg, mi sada u Hrvatskoj povećavamo broj liječnika i sestara, a poglavito povećavamo broj specijalizacija. Nažalost, preko noći se ne može ispraviti što se nije prije pet godina davao dovoljan broj specijalizacija. Da se to dogodilo, mi ne bismo sada imali krizna stanja po bolnicama", istaknuo je.
'Više od polovice od 600 liječnika koji su otišli se vratilo'
Za reformu bolničkog sustava kaže da je to ozbiljna reforma u koju su krenuli i da će brojne odjele trebati i zatvoriti. "Nelogično je primjerice da na udaljenosti Vinkovci-Vukovar imaju duple odjele. To smo počeli mijenjati i uvoditi dnevne bolnice. Morat ćemo raditi promjene unatoč otporu najviše lokalne zajednice. Ljudi se boje da će izgubiti obilježje grada ako se smanje bolnice."
Kaže da treba napraviti nove sveučilišne bolnice u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu, a onda na njih naslanjati manje bolnice i zatim ih polako pretvarati u palijativu, ali i ostaviti dijagnostiku "da ne moraju ljudi ići iz Nove Gradiške u Slavonski Brod zbog jedne pretrage."
"Otišlo je 600 liječnika, ali na sreću više od polovice se vratilo, imamo trend da se liječnici vraćaju u Hrvatsku", ustvrdio je ministar. Zna nekoliko kolega koji se vraćaju iz Švedske, Velike Britanije, Njemačke.
"Vraćaju se jer shvate da 'nije u šoldima sve'. Imaju veće plaće, da, ali nije život jednog čovjeka samo zato što će imati više novca", kaže ministar i dodaje kako se nada da ćemo doživjeti trend koji su doživjele Poljska i Češka, a to je povratak liječnika.
Kada je riječ o prekovremenim satima kaže da se bez njih i dežurstava ne bi moglo i to treba cijeniti kod liječnika. Tisuće sati ostavili su u bolnici za malo novca.
"Prekovremeni sat je uistinu malo plaćen. Za 16 sati koje radite poslijepodne dobijete 500 kuna, kada to podijelite ispadne 70 kuna po satu što je uistinu malo", rekao je.
"Velika većina liječnika, iako ne zna hoće li imati za vrtić, kredit za stan ili leasing za automobil, odradi svoj posao. Mi kao nacija moramo poraditi više ako hoćemo zadržati kvalitetno zdravstvo dostupno svima. Moramo se miriti s činjenicom da 750 eura po glavi stanovnika gdje dvoje plaćaju, a treći ništa, da ćemo morati taj broj dići prema 3000 eura kao što je u Europi."
Povećanjem trošarina na alkohol i cigarete spašavamo živote i osiguravamo stabilnost sustava
Za tužbe oko prekovremenih sati kaže da se nitko ne može miješati jer su one sada na sudu. "Nelogično je da jedan liječnik za isti posao dobije manje kuna ako to radi uvečer u 23 sata ili ako to radi ujutro u 11 sati", rekao je ministar za N1 televiziju.
Ponovio je da je odgoda parafiranog sporazuma sa sindikatima samo bio svojevrsni time out u kojem je Vlada našla dogovorenih 400 milijuna kuna. "Paradoks hrvatske medicine je da što više i bolje radiš financijski radiš 'štetu'. Uzmimo za primjer Spinrazu i 150 milijuna kuna koje je trebalo izdvojiti za to", rekao je.
"NIje lako naći dodatan novac za zdravstvo, a nažalost sigurno ima mjesta gdje se on nepotrebno troši. Svi su bili razapinjani na križ kada su spomenuli mogućnost povećanja premije za dodatno zdravstveno osiguranje. Prostor je veliki u trošarinama na cigarete i alkohol, ne toliko zbog novca koliko zbog prevencije. Neće nam djeca kupovati cigarete i alkohol, smanjit će se broj tumora", ustvrdio je.
Kaže da je više puta s ministrom Zdravkom Marićem razgovarao o povećanju trošarina na cigarete i alkohol i da ministar s medicinskog stajališta razumije zašto bi to bilo dobro. "Zemlje koje su povećale cijene cigareta bilježe smanjenje od 60 posto mladih koji nisu postali pušači. Govorimo o spašenim životima." Smatra da bi povećanje trošarina i cijene dopunskog mogli stabilizirati stanje u zdravstvenom sustavu.
"Naslijedili smo ukupni dug od osam milijardi i nismo ga povećali u ove tri godine. Dvostruko smo povećali izdvajanja za nove lijekove, veledrogerije s pravom traže svoj novac. I sad smo iz HZZO-a veledrogerijama isplatili 500 milijuna kuna i tako smo gasili požar. Dug se ne može riješiti preko noći i postoje modeli po kojima se to rješava. Postoji ozbiljna opeklina koje se boji svaki ministar finacija. SDP-ova Vlada je zadužila Hrvatsku za šest milijardi, sveli su dugovanje na simboličan iznos i onda u dvije godine potrošili taj silan novac", ustvrdio je.
'Premijer se ne treba nikoga bojati. Hrvatima je dosta rata i ratovanja'
Za slučaj iz Šibenika u kojem je 19-godišnjak preminuo nakon operacije krajnika kaže da je strašno. "Danas ili sutra bi trebalo biti gotovo izvješće sudske medicine, a u srijedu će posebno povjerenstvo otići i analizirati što se dogodilo."
Za situaciju prema kojoj će diplomanti medicine odmah u ordinacije kaže da griješe i oni koji imaju 30 godina i oni koji nemaju tri dana radnog staža. Dodaje da nitko neće sam raditi nego će biti pod nadzorom specijalizanata.
Za nadolazeću raspravu u Saboru o povjerenju njemu kao ministru kaže da je zahvalan oporbi jer je to demokratski i normalno da oporba traži smjenu ministra, a njemu će, kaže, to osobno dobro doći jer nema svoj PR i novinare pa nije dovoljno govorio što je sve Vlada napravila u tri godine, zato će mu rasprava u Saboru biti prilika da i o tome progovori.
"Mislim da se premijer ne boji niti se treba ikoga bojati", odgovorio je na pitanje je li ostao nakon rekonstrukcije Vlade jer je Plenkovića bilo strah da ne izgubi potporu desnog krila HDZ-a.
Osobno vjeruje da se koalicija neće raspasti i da je Hrvatima dosta ratova i ratovanja te da trebamo voditi zemlju prema blagostanju. Kaže i da je izjavu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović shvatio kao kritički osvrt koji je demokratski i zaključuje da za sada ne razmišlja o ostavci.
