'MOŽEMO GA PROKAZATI' / Povjesničar razotkrio laž koja se vrlo često čuje iz desnih krugova: 'Ne znam čemu bi to bio argument'

Image
Foto: Profimedia

'Mi smo danas na dnevnoj bazi svjedoci toga da se relativizira Holokaust. Jedna laž koja se vrlo često čuje iz desnih krugova jest da je Pavelićeva žena bila Židovka. Ne znam čemu bi to bio argument', kaže povjesničar Ivo Goldstein

27.1.2023.
19:26
Profimedia
VOYO logo

Povodom Dana sjećanja na žrtve Holokausta, o antisemitizmu u Hrvatskoj i relativiziranju ustaških zločina kroz povijesni revizionizam na televiziji N1 govorio je povjesničar Ivo Goldstein. Osvrnuo se najprije na Vladino usvajanju tri definicije o antizemitizmu, kazavši da je to trebalo učiniti puno ranije.

'Na dnevnoj bazi svjedočimo relativiziranju Holokausta'

“Radna definicija o iskrivljavanju Holokausta donesena je već 2013., o antisemitizmu 2016., a antiromska 2020. godine. Prema tome, bilo je dovoljno vremena da se to stavi u saborsku proceduru. To je bilo na saborskom odboru prije tri godine, no u daljnju saborsku proceduru nije išlo. Sabor je to trebao donijeti. Politička poruka bi bila jasna. Ovako u neke glavne medijske tokove to neće doći, pa tako ni do šire javnosti. Možda je to birokratska šlampavost. Čini mi se da je Vlada to odlučila donijeti sama da ne bi netko išao kroz tekst pa počeo postavljati pitanja“, smatra Goldstein.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Definicija o antisemitizmu za karakteristično hrvatske prilike važna je, ističe Goldstein, jer kaže da je antisemitizam osporavanje činjenice organiziranosti genocida nad Židovima koji su počinili nacistička Njemačka i njezini saveznici tijekom Drugog svjetskog rata.

“Mi smo danas na dnevnoj bazi svjedoci toga da se relativizira Holokaust. Jedna laž koja se vrlo često čuje iz desnih krugova jest da je Pavelićeva žena bila Židovka. Ne znam čemu bi to bio argument. Vjerojatno da je Holokaust bio manje strašan jer, eto, neće Pavelić ubijati ženine srodnike. Međutim, to je laž. Ne možemo progoniti nekoga sudski, ali možemo ga prokazati kao lažova i kao antisemita. To je neka moralna i politička etiketa”, kazao je Goldstein.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
'Naša obveza je borba protiv antisemitizma' /

Dan sjećanja na žrtve holokausta obilježen na Mirogoju: 'Nikada ne smijemo zatvarati oči pred izljevima mržnje'

Image
'Naša obveza je borba protiv antisemitizma' /

Dan sjećanja na žrtve holokausta obilježen na Mirogoju: 'Nikada ne smijemo zatvarati oči pred izljevima mržnje'

'Ide se dotle da se govori da je i Pavelić spašavao Židove'

Dodao je da ne vidi načina kako to 'etiketiranje' provesti kroz sudsku praksu.

“Ali vidim načina da se nekome kaže da je antisemit i da to ima uporište u aktima koje je ova država prihvatila. Mnogi desničari bježe od te etikete antisemitizma. Mi smo rodoljubi, Hrvati, ustaška država nije bila fašistička, nije napravila genocid, mi nikad nismo mrzili Židove, mi smo samo spašavali Židove… Ide se dotle da je i Pavelić spašavao. A tko je progonio i masovno ubijao i zajedno s Nijemcima slao Židove u Auschwitz”, zapitao se.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje o povratu židovske imovine, Goldstein kaže kako postoji zakon iz 1966. koji govori o povratu imovine oduzete u vrijeme komunizma i koji se zaleđuje na 1945., a trebao se vratiti na 1941. godinu.

“Stav je bio da su vlasti 1945. ionako svima oduzimale imovinu. Nije istina. Imate mnogo slučajeva da imovina 1945. nije oduzeta onima koji su tijekom rata nelegalno priskrbili imovinu, a kada se ta imovina vraćala 90-ih pojedincima, samo se ustanovilo stanje iz 1945., a ne kako su ti ljudi dobili imovinu prethodnih godina. Jesu li je stekli za vrijeme Drugog svjetskog rata pljačkom ili dobivanjem oduzete židovske imovine? Židovska imovina je nestala jednim aktom vlade NDH u listopadu 1942. godine nizom pravno vještih artikuliranih postupaka. U međuvremenu, i prije i nakon toga se ona jednostavno upisivala na nove vlasnike koji su onda 90-ih godina tu imovinu mogli vratiti”, ustvrdio je Goldstein.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Relativiziranje zločina NDH u javno govoru počelo je 1991.

Istaknuo je i problem umanjivanja zločina NDH u javnom diskursu koji je, kaže, započeo 1991. godine.

“Kroz tu relativizaciju je stvoren potpuno drugačiji narativ koji je dokidao antifašistički koji bi trebao po Ustavu biti dominantan. Ako se mi ne držimo tog ustavnog članka, onda to nije samo povijesni problem i problem kulture sjećanja nego imamo problem na novou liberalno-demokratske kulture. Najedanput zlo postaje dobro. Naši dečki ustaše nisu više fašisti, nego su samo borci za Hrvatsku koji su je voljeli pa su se malo zaigrali i bili prežestoki, ali opet, oni su naši dečki. Ta slika se stvarala devedestih, ali nažalost taj narativ se nije dokinuo. 2015. godine je novom snagom ovaj narativ opet buknuo. Ustašizacija i povijesni revizionizam nam navire sa svih strana zadnjih osam godina. Nema političke volje da se to riješi jer se Vlada oglušuje na te stvari”, kazao je Goldstein na N1.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na koncu je poručio da se Hrvatska mora suočiti s kulturom sjećanja koja je različita od onoga što bismo mi htjeli.

''Mi smo sada Europljani. Integrirali smo se čvrsto u Europu što je divna vijest, međutim mentalitetno nismo ušli. Vi s ustašijadom jednostavno ne možete dalje od Brežica. To u Europi ne prolazi. Liberalna Europa ovakvu Hrvatsku ne prihvaća'', zaključio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Toma
Gledaj od 29.travnja
VOYO logo