Povjesničar Ivo Goldstein komentirao je poteze vladajućih na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, koji se obilježava danas.
„Ja mislim da nažalost ovaj dan, koji je mogao poslužiti da se kulture sjećanja uravnotežuju, da se ide prema nekom smirenju, pridonose novom razbuktavanju polemika koje ne vode nikuda. Prvo i osnovno problem je zvati to komunističkim zločinima, je li taj jugoslavenski režim bio totalitaran? Možemo govoriti da je bio do 1950., no nakon toga nije.
Čitav niz pitanja otvara komemoriranje ovog dana koji su u europsku kulturu sjećanja uvele zemlje koje su imale malo drugačiju povijest od nas. Hrvatska u Jugoslaviji je ipak nakon 48., 50. imala drugačiju priču. Različiti sudionici ovih događanja govorili su, Blaženko Boban rekao je da je najgori od totalitarnih režima bio komunistički jer je najduže trajao, to je potpuno besmisleno i čovjek na toj poziciji bi trebao paziti na vrijednost i težinu svojih izjava, ali mi smo svjedoci da ova garnitura koja to sada komemorira to radi na loš i vrlo neodgovoran način”, rekao je Goldstein za N1.
Polaganje vijenca na grobnici narodnih heroja, što je ministar Medved rekao da je učinio, ne može biti ekvivalent odlasku u Jasenovac, dodao je.
“Grobnica narodnih heroja ima posve drugo značenje i posve drugačiju poruku, ona se može posjetiti i mogu se tamo položiti vijenci na druge datume, ne na ovaj, nego na recimo Dan pobjede, to je primjeren datum kada se polažu vijenci na tom mjestu”.
Korištenje ZDS u posebnim okolnostima
Govorio je i preporukama Vijeća za suočavanje s prošlošću. “Bio sam jedan od 17 članova tog vijeća, ima tri i pol godine kako su ti zaključci doneseni, to je tzv. Dokument dijaloga, na internetu je i svatko ga može čitati. U ove tri godine ima niz nesporazuma i nepoznavanja tog dokumenta i onda ga se krivo citira. Smjernice su jasne i one kažu da bi Vlada na osnovu neosporne činjenice da je ‘Za dom spremni’ poziv na zločin iz mržnje i da bi to trebao biti zabranjeni pozdrav, u posebnim okolnostima, posebnom zakonskom odredbom trebala odlučiti da se taj ‘Za dom spremni’ u nekim situacijama može koristiti.
U situacijama kada se komemoriraju branitelji koji su pali pod tim znakovljem, dakle, oni koji su se borilli u jedinicama HOS-a. To znači da je Vlada u ove tri godine trebala donijeti određene zakonske odredbe. Vlada to nije učinila. Smisao preporuke je bio da se svaki puta, kada se traži komemoracija za pripadnike HOS-a, koji su stradali za Hrvatsku, to odbori. Ja bih molio da se ne dezinterpretira, pogotovo potpredsjednik Vlade, to što smo mi donijeli”, poručio je povjesničar.
Vlada nema hrabrosti
Upitan što smatra razlogom zbog čega Vlada nije donijela zakonsku odredbu, Goldstein je rekao da Vlada nema hrabrosti lupiti šakom o stol.
“Vlada to nije donijela jer su oklijevali, zato što nemaju hrabrosti lupiti šakom po stolu i napraviti ono što bi morali, a to je zabraniti ili u posebnim slučajevima dozvoliti ‘Za dom spremni’, a u svim ostalim slučajevima sankcionirati. Mislim da je potpuno skandalozno da su pripadnici vojnih snaga skidali odore i ostajali u majicama ‘Za dom spremni’, to je i protuzakonito. Ja bih volio znati što se u liberalnoj demokratskoj državi, koja poštuje svoje zakone treba napraviti? Dakle, nepoštivanje zakona se treba sankcionirati. To se ne čini i od tuda svi problemi i sva priča kojoj smo mi svi žrtve, ne tri godine, koliko postoje te preporuke, nego puno dulje”, zaključio je.
