Ivana Kekin je gostujući u RTL Direktu komentirala stav Mire Bulja da Hrvatskoj treba što više referenduma.
Rekla je da je referendum dobar demokratski alat, ali da se trebaju mijenjati pravila jer su ona sada, prema njezinom mišljenju, nelogična.
"Generalno je referendum dobar demokratski alat. Nisam sigurna kako je to Miro Bulj zamislio ostvariti s predsjedničke funkcije, s obzirom na to da predsjednik ne može raspisivati referendum. No, potrebna je izmjena Zakona o referendumu, koji je trenutačno takav da na lokalnom referendumu treba izaći 50 posto populacije kako bi referendum uopće vrijedio. Primjer za to je slučaj pulskog Lungomarea, oko kojeg smo se borili za zaštitu javnog prostora. S druge strane, na državnoj razini dovoljno da na referendum izađu dvije osobe i promijenit će se Ustav. To je nelogično, i tu su potrebne promjene. Trenutačno imamo zakon koji je štetan."
RTL Detektor provjerio je tvrdnju Ivane Kekin da predsjednik ne može raspisivati referendum.
S tom tvrdnjom treba biti pažljiv.
Naime, na stranicama Državnog izbornog povjerenstva navodi se tko sve može raspisati referendum pa tako stoji: "Državni referendum mogu raspisati Hrvatski sabor i predsjednik Republike Hrvatske."
Dakle, ispada da nije točno da predsjednik ne može raspisati referendum. Može. No - postoje ograničenja. Naime DIP na svojim stranicama navodi detalje kako predsjednik može raspisati referendum: "Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost i opstojnost Republike Hrvatske."
Dakle, istina je da predsjednik može raspisati referendum, ali da postoje ograničenja i da to ne može napraviti sam. Detalji o tome tko sve može raspisati referendum dostupni su na stranicama DIP-a na OVOJ POVEZNICI.
Prof. dr. sc. Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, koji predaje i Politički sustav Hrvatske, dodatno je pojasnio može li predsjednik raspisati referendum te i on potvrđuje da može.
'Dogovori koji su mogući'
"Po Ustavu- predsjednik države ovlašten je raspisivati referendume na nacionalnoj razini za bilo koje pitanje koje on smatra da je od značaja. Ali on to može napraviti samo uz supotpis Vlade", rekao je dr. Čular.
Složio se da je opterećujuće to što predsjednik za to treba supotpis predsjednika Vlade. "Ako predsjednik ne dolazi iz vladine stranke, vjerojatno bi to onda bio problem za predsjednika. U slučaju kad predsjednik dolazi iz vladajuće stranke, sasvim je moguće napraviti dogovor da vlada podrži predsjednika u raspisivanju referenduma. Ustavno, predsjednik može raspisati referendum, ali budući da to radi uz supotpis predsjednika vlade, odnosno uz suglasnost vlade - onda je to opterećujući element u političkom smislu", rekao je Čular.
U sadašnjim uvjetima kad je Zoran Milanović predsjednik, a Andrej Plenković premijer, naveo je da je čak nemoguće da predsjednik raspiše referendum.
"Čak i kad bi se za predsjednika izabrao Miro Bulj, ne mogu zamisliti situaciju u kojoj bi HDZ-ovska vlada pristala na takvo nešto", rekao je prof. Čular.
Stroža pravila na lokalnoj, nego na državnoj razini
Nadalje, tvrdnja Ivane Kekin - "da na lokalnom referendumu treba izaći 50 posto populacije kako bi referendum uopće vrijedio,... a da je s druge strane na državnoj razini dovoljno da na referendum izađu dvije osobe i promijenit će se Ustav" - točna je.
Naime, DIP također na svojim stranicama navodi da će Hrvatski sabor raspisati referendum ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Riječ o kolokvijalno nazvanom "narodnom" ili državnom referendumu jer inicijativa proizlazi iz naroda. Potom DIP navodi da se na državnom referendumu odlučuje većinom birača koji su pristupili referendumu, a odluka donesena na referendumu je obvezatna.
Iako je to gotovo nezamislivo, u teoriji je moguće da na referendum izađe samo dvoje ljudi s pravom glasa i referendum bi vrijedio, a to nam je u razgovoru potvrdilo i više ustavnih stručnjaka napominjući da bi ipak tako mala izlaznost bila gotovo nezamisliva. No, u teoriji "drži vodu". Prema tome bi i sa samo dva glasa, na primjer birača koji se izjasne u korist referendumskog pitanja, mogla donijeti odluku koja bi se morala provesti.
Detalji o tome također se mogu provjeriti na stranicama DIP-a na OVOJ POVEZNICI.
Strože na lokalnoj razini
Da je istina da su pravila za referendum na lokalnoj razini stroža, stoji i na stranicama DIP-a.
"Na lokalnom referendumu birači odlučuju, neposredno tajnim glasovanjem, o pitanjima iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određenima zakonom i statutom. Lokalni referendum može raspisati predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave. Na lokalnom referendumu odlučuje se većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj je raspisan referendum. Odluka donesena na referendumu obvezatna je", stoji na stranicama DIP-a.
Prof. Čular rekao je da ima nešto u tome što je navela Ivana Kekin da je "nelogično" da referendum bude valjan ako bi teoretski izašlo samo dva čovjeka, ali naš sugovornik navodi da nije siguran zna li ona kontekst u kojem je donesena odluka da se na nacionalnoj razini ne traži kvota izlaznosti, odnosno da se ne propisuje koliko se registriranih birača mora odazvati referendumu kako bi on bio valjan.
Podsjetio je da je ranije uvjet za referendum na nacionalnoj razini bio da na njega mora izaći većina registriranih birača, ranije je uvjet da i na nacionalnoj razini mora izaći većina registriranih birača kako bi referendum uspio.
"Promjena se dogodila 2010. godine i to kod obaveznog referenduma. Naime, Hrvatska se tada pripremala za ulazak u EU i, po Ustavu, moralo se za to ići na referendum jer se država pridruživala drugom savezu država. To je jedina stvar koja se mora napraviti (odlučiti op.a) na referendumu i zato je on bio obavezan. Naravno, gotovo sva politička elita bez izuzetka bila je naklonjena ulasku Hrvatske u EU, ali ipak je shvatila je da je to nekakva prepreka i išlo se u promjenu Ustava vezano uz većinu birača kod referenduma", govori prof. Čular.
Nastavio je da se tada izbacila odredba po kojoj se za obvezni referendum, koji je bio potreban za ulazak Hrvatske u EU, zahtijevalo da na njega izađe većina registriranih birača i više se nije tražila ikakva izlaznost.
"Budući da su to napravili u obveznom referendumu, onda su ukinuli i kvotu da 50 posto birača mora izaći i kod normalnog referenduma", rekao je prof. Čular.
Napominje, i što bi se vjerojatno dogodilo da je ostalo staro pravilo da na obvezujuć referendum mora izaći 50 posto biračkog tijela.
"Hrvatska danas ne bi bila u EU", naveo je prof. Čular.
POGLEDAJTE VIDEO Glumila je gangstericu u spotu, radila kod Željke Markić, a sada psihijatrica želi biti predsjednica
