Stanovnike zagrebačke Trešnjevke u utorak ujutro dočekao je nemili prizor - ponovno poplava uzrokovana puknućem vodovodne cijevi na raskrižju Selske i Baštijanove. I to svega petstotinjak metara od mjesta gdje je do puknuća cijevi došlo u nedjelju ujutro.
Ipak, razmjeri štete nakon jutrošnjeg puknuća su veći, a nastradalo je, osim stanova, i nekoliko škola s trešnjevačkog područja.
Doc. dr. sc. Ivan Halkijević sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta govorio je o tome je li puknuću "kumovao" potres.
"Potres je jedan od utjecajnih parametara koji može uništiti vodoopskrbne cijevi. Mi smo radili jednu takvu procjenu", rekao je Halkijević za Dnevnik Nove TV. Kazao je da je takva procjena rađena za zagrebački potres, a zaključeno je da se "sigurno može očekivati javljanje novih, pa i nekoliko stotina, puknuća na cjevovodnoj mreži".
Uzrok puknuća - tlak?
Problem, ipak, leži i u tome što se puknuća nalaze ispod zemlje i nisu vidljiva golim okom zbog čega dugo vremena ostaju nezamijećena.
No, Halkijević je istaknuo da se ne može reći tko je apsolutni krivac za najnovije puknuće na Trešnjevci.
"Po samom mehanizmu pucanja i obliku pukotine se može pretpostaviti koji je dominantan parametar koji utječe na pucanje cijevi. S obzirom na vremenski odmak od potresa, ovdje se vjerojatno ne radi o tome da je potres uzrokovao puknuće. Vjerojatno se radi o tlaku", pojasnio je.
'Treba napraviti detaljan plan sanacije'
Upitan o rješenju na koji način osigurati da su građani mirni idućih godina, s obzirom da su cijevi koje su puknule starije od 50 godina, Halkijević je kazao da "nema nikakve apsolutne sigurnosti"
"Ono što treba napraviti je detaljan plan sanacije i izvedbe novih cjevovoda s tim da treba napraviti redoslijed prioritetnosti", istaknuo je.
Dodao je i da postoji model da se cijev uvuče u već postojeću cijev. "To je također jedan od načina izvedbe novih cijevi. Ne moraju se raditi zemljani radovi već se putem određenih metoda u cijev uvuče nova cijev. Manje je zemljanih radova, nema prekida prometa, manji su indirektni troškovi...", zaključio je Halkijević.
'Ne treba obnavljati samo jednu cijev nego kompletnu infrastrukturu ulice'
Krunoslav Šmit, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu za RTL Direkt kaže da je potrebno sagledati kako želimo da se grad razvija u budućnosti.
"Koje su to potrebe koje ćemo imati, pa kad već obnavljamo, onda ne samo jednu cijev nego kompletnu infrastrukturu, kompletnu ulicu, uz novo shvaćanje buduće pozicije tog dijela grada za razvoj cijeloga Zagreba", naglašava Šmit.
Upravo u tom dijelu grada poplave nikako nisu nova pojava. U obližnjem Rudešu poplava je zabilježena u lipnju prošle godine. Stanovnici te četvrti doživjeli su devet poplava u posljednjih sedam godina, a u istom periodu čuli još više obećanja nadležnih da će problem riješiti. Sličnih današnjima.
"Sustav Vodoopskrbe i odvodnje traži stalno ulaganje, kako u projektnu dokumentaciju, tako i u izgradnju i rekonstrukciju postojeće i nove mreže", poručuje direktor Vodoopskrbe i odvodnje Marin Galijot.
Još preklani je isti čovjek stanarima Rudeša obećao gradnju ispusta oborinskih voda u Savu kod Horvaćanske, do danas se nije dogodilo ništa, a stižu teške kiše jesenje.
"Ništa se nije riješilo. Ako je netko sam intervenirao u svojoj mreži, možda pomogne, a možda i ne. Nama u ulici je problema ako svi svoje interne kanalizacije blokiramo, nama će izvor fontane ulazit u dvorište. I opet smo na istom. Zatvoreni krug, voda nekud mora ići", jasno će Ljiljana Besednik iz Rudeša.