Od 4650 redovnih učenika koji su u školskoj godini 2013./2014. završili svoje osnovnoškolsko obrazovanje 4.9 je posto onih koji imaju zaključnu ocjenu odličan (5) iz svih predmeta te po tome spadaju u kategoriju 'superodlikaša', otkriva analitičko izvješće koje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.
Cilj izvješća kojeg potpisuju Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić bio je prikazati populacijske podatke o broju i strukturi učenika u RH koji tijekom viših razreda osnovne škole (5. do 8. razred) iz svih predmeta imaju zaključnu ocjenu odličan (5). Ovi nalazi trebali bi poslužiti kao dobra osnova za osvrt na postojeći sustav upisa u srednje škole te rješenja koja su bila predviđena Cjelovitom kurikularnom reformom, navode autori izvješća.
Analitičku osnovu izvješća čine deidentificirani i anonimizirani podaci 46050 redovnih učenika koji su u školskoj godini 2012./13 završili svoje osnovnoškolsko obrazovanje.
Djevojke imaju premoć
Među njima je 4.9 onih koji imaju ocjenu 5 iz svih predmeta od 5. do 8. razreda. Među njima je znatno veći broj djevojaka (68.4 posto) u odnosu na mladiće (31.6 posto). Postotak superodlikaša razlikuje se po županijama, s time da su superodlikaši najzastupljeniji u Gradu Zagrebu gdje 7.72 posto učenika spada u ovu skupinu. Slijedi Međimurska županija s 6.36 posto superodlikaša. Najmanji je udio superodlikaša u Brodsko-posavskoj (2.77 posto) i Šibensko-kninskoj županiji (2.25 posto).
Što se tiče većih gradova, superodlikaši su najzastupljeniji u Varaždinu, a zatim u Zagrebu i Velikoj Gorici, Znatno je niža zastupljenost u Puli (4.15 posto) i Slavonskom Brodu (3.17 posto).
Većina superodlikaša upisuje gimnazije
94.1 učenika iz skupine superodlikaša upisuje gimnazije, a zatim programe u području zdravstva, ekonomije i elektrotehnike. Više od polovice učenika iz ove skupine upisuje program opće gimnazije nakon čega slijedi prirodoslovno-matematička gimnazija te jezična i klasična gimnazija. U odnosu na postotak u ukupnom broju upisnih mjesta, učenici iz ove skupine izrazito su nadzastupljeni u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama, pokazuje izvješće.
Autori izvješća sugeriraju kako bi iskazivanje općeg uspjeha u odgoju i obrazovanju trebalo ukinuti. Kako je navedeno, 'opći uspjeh izračunat kao prosjek zaključnih ocjena ne ukazuje na jake i slabije strane učenika, njihove interese i potencijale i nije valjan pokazatelj onoga što pojedini učenik jest. Stoga nije opravdano korištenje općeg uspjeha pri upisu u srednjoškolsko obrazovanje', navode autori.
Potrebna su sustavna rješenja
Također savjetuju razvijanje postojećeg modela upisa u srednje škole pridavanjem veće vrijednosti zaključnim ocjenama u predmetima važnim za nastavak srednjoškolskog obrazovanja u određenom sektoru, kao i organiziranje dodatnih klasifikacijskih postupaka. Predlažu i izbjegavanje vanjskih ispita na kraju OŠ i okretanje 'sustavnim rješenjima koji u osnovi imaju korištenje kombinacije školskog i vanjskog vrednovanja te usvajanje Okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju izrađenog u okviru Cjelovite kurikularne reforme.
