Istraživanje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) u suradnji s Fakultetom organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.
U istraživanju je sudjelovalo 7.201 studenata i studentica koji su diplomirali u akademskoj godini 2015./16.
- 48,4 posto ispitanika završilo je preddiplomski, a 51,3 posto diplomski studij.
- 46,2 posto ispitanika u sklopu studijskog programa nije imalo obvezatnu stručnu praksu.
- Šest mjeseci nakon završetka studija, zaposleno je bilo 78 posto studenata.
- Godinu dana nakon završetka studija, zaposleno je bilo 85,6 posto studenata.
- Najveći broj ispitanika njih 34,1 posto zaposleno je na mjeri stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR).
- 56 posto ispitanika prvi je posao pronašlo u privatnom sektoru.
- 78,2 posto ispitanika zaposlenje je pronašlo u struci.
- Nezaposleni kao glavni razlog svoje nezaposlenosti navode nedovoljnu ponudu poslova u struci.
- Najčešća (25 posto) je strategija pronalaska prvog zaposlenja preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, dok se 18,6 posto ispitanika samoinicijativno javilo poslodavcu.
- Ispitanici su prvo zaposlenje ocijenili prosječnom ocjenom 3,72.
- Najveći broj ispitanika (46,4 posto) ima plaću između 3.500 i 5.000 kuna.
- Velik broj ispitanika nije imao priliku koristiti usluge službi za podršku studentima i razvoj karijera na visokim učilištima.
Riječ je o nacionalnom istraživanju o zapošljivosti studenata koji su diplomirali akademske godine 2015./16. Ovim istraživanjem Hrvatska po uzoru na druge europske zemlje, uvodi praksu sustavnog prikupljanja podataka korisnih samim visokim učilištima, studentima i učenicima, poslodavcima, donositeljima politika i široj javnosti.
Rezultate su predstavile Katarina Pažur Aničić i Diana Šimić s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, a objavljeni su u publikaciji pod nazivom 'Što nakon diplome?'
Događanje je otvorila ravnateljica AZVO-a Jasmina Havranek koja je istaknula da se zapošljivost mladih danas nedvojbeno nameće kao prioritetna zadaća socijalne i gospodarske politike u Hrvatskoj te da je sustavno praćenje zapošljivosti važan doprinos rješavanju izazova s kojima se danas suočava hrvatsko društvo.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak naglasila je važnost podrške relevantnih tijela u cilju kontinuiranog praćenja zapošljivosti i dodadala da prikupljeni podaci mogu biti dobro polazište za utemeljeno donošenje odluka i planova u sektoru visokog obrazovanja i gospodarstva.
