U Hrvatskoj je gotovo deset posto radnog stanovništva blokirano, 300.000 građana nije u mogućnosti izvršavati svoje obveze, a taj je broj svakim danom sve veći. U evidenciji onih koji nisu podmirili prometne globe ima ih gotovo sto tisuća, piše Slobodna Dalmacija.
Izvor problema, kako piše list, leži u nesređenim vlasničkim knjigama. Sve dok svaka nekretnina ne bude imala svoju česticu i broj, državne će službe o imovnom stanju građana znati malo i ništa, što brojni zloupotrebljavaju i tako izbjegavaju plaćati račune izigravajući sirotinju, a zapravo su - varalice.
Građani, one račune za koje postoji mogućnost uskrate usluge, poput struje, plina ili telefona, plaćaju bez kašnjenja, no svi ostali davatelji usluga imaju problema s naplatom računa, rekla je Iskra Maras, pravna savjetnica Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske.
Tri kategorije dužnika
Kaže kako se dužnici mogu podijeliti u tri kategorije. U prvu spadaju oni koji su zbog financijske nepismenosti upali u velike probleme jer jednostavno nisu znali ili nisu bili dovoljno informirani u kakve aranžmane ulaze, a zbog nepredvidivih okolnosti koje su ih snašle, gubitak posla, smanjenja plaće, bolest..., nisu više bili u stanju redovito ili uopće podmirivati svoje obveze.
Druga kategorija su dužnici koji jednostavno nemaju kulturu plaćanja. Takvi ne bi na vrijeme platili, recimo, račun za mobitel, koji bi godinama čučao negdje u ladici. U vrijeme dok OIB još nije zaživio, taj se dug nije mogao utjerati, no kad je nakon nekoliko godina zaostali račun došao na naplatu s kamatama - doživjeli bi šok.
U treću kategoriju spadaju oni koji namjerno ne plaćaju i tako prave budale od onih koji svoje obaveze podmiriju na vrijeme.
Odgovornost leži i na državi
Pravna savjetnica Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske, Iskra Maras kaže kako je tome na neki način doprinijela i država.
'Ona ne može naplatiti dugove od građana jer nema uredne vlasničke knjige. I onda ispada da je netko socijalan slučaj, i nema nikakvu nekretninu, a to nije točno, već je samo izvanknjižni vlasnik, jer stan, kuća ili zemljište nisu knjiženi na njegovo ime. Dovoljno je da vam je zgrada u kojoj živite neetažirana, a takvih je jako, jako puno, i da se u knjizi položenih ugovora ne vidi da ste vi u njoj vlasnik stana, državne službe neće znati ni da ga imate', kazala je Maras za Slobodnu Dalmaciju.
Kaže kako su najuredniji platiše upravo oni koji imaju najmanje - umirovljenici, a najneuredniji i najobavješteniji o svim mogućim zastarama - najbogatiji među nama. Takvi često ne podmiruju račune za pričuvu, komunalije, čistoću, dugove za zajedničku vodu i struju, čekajući da odu u zastaru ili ostanu u amanet firmi koju su ugasili.
