Ministar obrazovanja Radovan Fuchs najavio je da će se od iduće godini za pete i osme razrede osnovne škole uvesti nacionalni ispiti, a ne mala matura kako se o tome ranije pisalo u medijima, prenosi Slobodna Dalmacija.
Ništa od 'male mature'
Ministar je dao nalog Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje (NCVVO) da pokrene projekt kojim bi se nacionalni ispiti i službeno uveli u obrazovanje. Ispiti bi se provodili na razini čitave države, a pomoću njih bi se provjeravala objektivna razina znanja učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama.
Kako je pojasnio Fuchs, Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja, uz Grčku, područje Belgije u kojemu se govori njemačkim jezikom te Bosnu i Hercegovinu, koja nema standardizirane ispite u osnovnom obrazovanju kojima se sustavno prate postignuća u ključnim sadržajnim područjima.
"Cilj je takvog testiranja provjera kvalitete sustava, ali tako istovremeno evaluirate učenika, nastavnika, predmet, školu i cijeli sustav te im dajete povratnu informaciju o postignućima u temeljnim znanjima i kompetencijama, ali što je još važnije, i o potencijalnim uzrocima dobrih, ali i loših elemenata kako na razini škole, tako i regije, ali i cijele zemlje", izjavio je Fuchs.
Za sada će sve ostati pod nazivnikom nacionalnih ispita, a ministar je dodao da se još treba vidjeti može li se takav koncept podignuti na razinu male mature.
"Mala matura kao oblik ispitivanja u zemljama Europske unije je napušten, danas se koriste isključivo nacionalni ispiti", objasnila je ravnateljica NCVVO-a Ivana Katavić.
Kriterij za upis u srednju školu
Prva generacija koja bi trebala pisati ove ispite obuhvatit će oko 80.000 učenika, a planirani su za proljeće 2022. Prvi će na red doći ispiti iz hrvatskog jezika i matematike.
Iako je predviđeno da se ovi ispiti ne ocjenjuju te da nemaju utjecaja na zaključnu ocjenu, oni bi za osmaše mogli postati kriterij pri upisu u srednje škole.
"U petim razredima ispiti će dati samo uvid u kvalitetu, a rezultati će vjerojatno biti iskazani opisno i neće se uzimati u obzir za upis u srednje škole. Još razmišljamo kako omogućiti da se u osmom razredu oni koriste za upise u srednje škole, na primjer, možda ćemo dio rezultata iskazati u postocima, pa će srednja škola u koju se dijete upisuje dobiti informaciju da je učenik ispit iz matematike riješio sa stopostotnom ili 50-postotnom točnošću. To je informacija koja bi mogla biti važna matematičkim i srodnim gimnazijama", dodala je Katavić.
Ravnatelji zadovoljni
Provođenje Nacionalnih ispita i NCVVO je pokrenuo još 2006., ali njihovi rezultati nisu imali prevelik utjecaj u kurikularnoj reformi. Centar je imao plan sustavne provedbe za novi ciklus od 2018. do 2022. godine, neka su se probna ispitivanja trebala provesti već ove jeseni, no taj je proces zaustavila pandemija koronavirusa.
Razmatranje nacionalnih ispita krenulo je od činjenice da u hrvatskom obrazovnom sustavu postoji svojevrsna prezasićenost odlikašima; lani je svaki drugi učenik bio odlikaš. To dodatno opterećuje sustav, posebice pri upisu u srednje škole zbog čega su tri škole u Zagrebu uvele prijemne ispite.
Ravnatelji srednjih škola, unatoč manjku informacija o nacionalnim ispitima, podržavaju ideju njihove provedbe.
"Apsolutno podržavam uvođenje nacionalnih ispita, premda mi nije poznat model i ne mogu komentirati ono o čemu sam vidjela samo naslov. Osobno nisam za malu maturu u smislu da ona bude završni ispit za osnovnoškolce", kazala je profesorica Ljiljana Crnković, ravnateljica zagrebačke XV. gimnazije, jedne od triju gimnazija koji provode dodatnu provjeru znanja za upis u prvi razred.
