U studiju Net.hr-a gostovao je saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac, koji je govorio o inflaciji u Hrvatskoj, novim Vladinim mjerama predstavljenim u srijedu i našoj ekonomiji u globalu. Smatra kako su Vladine mjere dobre, ali tek treba vidjeti hoće li imati željeni efekt. Naime, smanjenje PDV-a neće značiti ništa ako trgovci povećaju cijene.
Komentirajući mjere koje je Vlada predstavila, Lalovac je kazao da je paket sveobuhvatan te se dotiče širokog kruga građana, poduzetnika i umirovljenika.
Smatra da je vrlo izdašno što se tiče iznosa, s time da sav iznos ne ide na proračun. "Ministar je rekao da će negdje oko 2,1 milijardu kuna manje biti što se tiče PDV-a, međutim kada vidite da je ministar sam najavio da je u ovih 45 dana veće prikupljanje po osnovi PDV-a, od nekakvih 500 milijuna kuna, to pokazuje da će ove dvije milijarde za koje je rečeno da će biti ustupljene građanima, biti nadoknađene u šest mjeseci", veli Lalovac.
Država ima jako puno novca zbog ove inflacije. Svi plaćamo troškove, firme, poduzeća i građani, a najviše gdje se slijeva je državni proračun. On će vrlo brzo to nadoknaditi, i zbog gospodarskog rasta koji je prošle godine bio dvoznamenkasti i zbog bolje turističke sezone, tako da se neće osjetiti nekakva rupa u proračunu, kaže Lalovac. Smatra kako su mjere nužne da se ne bi srozao standard te kako bi se smirila situacija. "Građani će to apsolutno pozdraviti, isto kao što smo i mi iz oporbe to pohvalili."
Boris Lalovac u studiju Net.hr-a
Kaže kako je situacija što se inflacije danas tiče, neusporediva s onom 80-ih. "Tada je bilo i hiperinflacije, sada neće doći do toga. Međutim, ljudi se nelagodno osjećaju. Kada novac gubi vrijednost, tražite nešto drugo da uložite, da ne biste izgubili tu vrijednost, pogotovo oni koji imaju malo tog novca kao primjerice umirovljenici ili građani s vrlo niskim dohotkom. Normalno da je taj psihološki efekt za građane strašan. Zbog toga je dobro da ide ovaj set mjera, da smiri situaciju", kaže bivši ministar financija.
"Narednih dana moramo vidjeti što će se događati na tržištu, hoće li se dalje nastaviti taj dio prelijevanja inflacije. Nakon mjera, vidjet ćemo kako će poduzetnici reagirati, hoće li nastaviti s povećavanjem cijena. Ono što je sada možda krucijalno bitno je da HNB izađe sa svojim novim procjenama o inflaciji. Vlada je sada rekla da je ublažila cijenu energenata i za plin i za struju, ali ipak se povećava - struja ide 10, plin 20 posto. HNB mora napraviti nove kalkulacije pri izračunu inflacije te uzeti u obzir ovo povećanje od 10 i 20 posto i neka projiciraju do kraja godine što će biti", kaže Lalovac.
Da bi centralne banke suzbile inflaciju, jedna od mjera je da se povuče novac iz sustava da ga bude manje. Više je metoda kako se to radi, no ako se krene tom metodom postoji bojazan da će doći do usporavanja gospodarskog rasta, rekao je Lalovac gostujući u studiju. "Monetarne vlasti se, zajedno s vladama, pribojavaju to učiniti jer svi vole gospodarski rast", dodao je. "Kada dođe do pada gospodarskog rasta, recesije, imate bezvoljno društvo. Politika se boji da ne dođe do pada i onda morate ponovo davati mjere da bi se ublažili problemi."
Pritisak javnosti je sada ključan
Iako je Vlada najavila smanjenje PDV-a, to u praksi ne znači nužno da će se i cijene smanjiti. "Kada država smanji PDV na pojedine artikle, to bi trebalo značiti da će biti manja cijena na pojedine artikle. Kako Vlada nema ingerenciju određivati kolike su marže, nego to prepušta tržištu, odnosno konkurenciji, uvijek se u nekoj ekonomskoj politici kaže - to će tržište samo izregulirati. Ovdje se sada događa da nije samo porasla cijena plina, cijena energije, mi ulazimo u euro, poduzetnici će krenuti zaokruživati neke cijene, dolazi nam jača turistička sezona jer nam se uvijek za vrijeme ljeta povećava potražnja za robama i uslugama, hrana će poskupjeti jer poskupljuju umjetna gnojiva. Imamo više instrumenata zbog čega dolazi do povećanja cijena", kaže, dodajući da uvijek netko može reći da je smanjio cijene jer mu je PDV smanjen, ili da to ne mora raditi jer ima brojnih drugih faktora koji još uvijek utječu na cijenu.
"Vidio sam izjave ministara da bi trebao Državni inspektorat izaći na teren te vrlo jasno i transparentno komunicirati što se događa na tržištu. To je sada uloga države - da komunicira s građanima. Ona je dala nešto građanima u kontekstu da će manje uzimati što se tiče poreza, ali je vrlo bitna i ta povratna komunikacija Vlade prema građanima, da ona svojim instrumentima ipak koliko-toliko može to nadzirati. Ne može zabraniti, ali može izvještavati javnost. Pritisak javnosti je uvijek dobar", kaže Lalovac.
Na pitanje treba li se ići u kontrolu podizanja cijena, o čemu je i sam nedavno govorio, Lalovac dodaje da su to radili Slovenci. "Kada su ulazili u euro, oni nisu imali ovakvu inflaciju. I bez obzira na to što nisu imali ovako visoke cijene, dali su potrošačkim udrugama i građanima da budu sudionici procesa monitoringa cijena. Građani sa svojom potrošačkom košaricom najbolje znaju kakve su neke cijene. Kroz te udruge potrošača vršili su pritisak putem javnosti, medija, transparentnog izvještavanja što se događa na tržištu", kaže i dodaje kako bi bilo dobro da radimo kao Slovenci te da s time već sada treba početi.
"Kad se priča o povećanju cijena, svi se ukrcavaju u taj vlak. Bitno je da ne krene psihologija 'ma svi su povećali cijene, povećat ću i ja - koliko, ma koliko i oni'. To je opasnost za Vladu. Mjere koje su pozitivne i dobre moraju pokazati efekt, a ne da se neutraliziraju povećanjem cijena", kaže Lalovac. Kaže kako je ovakav državni intervencionizam neviđen u novijoj svjetskoj ekonomskoj povijesti u posljednjih stotinjak godina. "Ovo sada nije tržište, kada preko noći poraste cijena za 400 posto, a plina ima, nije nestašica plina, to su špekulacije, a ne tržište. Tu država intervenira i ove mjere smiruju situaciju. Daljnji korak je komunikacija s HGK-om, Obrtničkom komorom, Udrugom potrošača, da vidimo što će se dogoditi s cijenama. Pritisak javnosti nekad ima veći efekt nego sama mjera države.
Euro će dugoročno donijeti više koristi
Na pitanje hoće li nam biti bolje ili gore kada uđemo u eurozonu, Lalovac kaže da će kratkoročno, zbog cijelog ovog procesa povećanja cijena i pritiska na cijene, taj šok na pad standarda sigurno postojati. "Vlada ga je ovim mjerama ublažila, no kratkoročno će sigurno doći do korekcija cijena na gore", veli. Dugoročno smatra da će se to ispraviti te da će nam euro dugoročno donijeti puno više koristi.
Upitan kada bi mogla završiti inflacija, Lalovac kaže da će pritisak u ovoj godini sigurno biti snažan. "To je i Europska centralna banka najavila. Vjerojatno bi sljedeće godine trebalo doći to ispuhivanje, međutim, brojne krize su se nama u Hrvatskoj dogodile - potres, covid kriza, sada i inflacija… Teško netko može reći da će sljedeća godina biti mirna i stabilna. Nama je samo bitno da, kada se dogode krizne situacije, postoje sredstva i instrumenti države da te krizne situacije sprječavaju. To je sada nova funkcija Vlade u odnosu na neka mirnija vremena", rekao je Boris Lalovac.
Što je još rekao o snižavanju cijena, mjerama za umirovljenike koje je predložio SDP, pogodnostima ulaska Hrvatske u eurozonu, vanjskom dugu Hrvatske, rastu kamata te prodaji minusa i dugova na tekućim računima, pogledajte u cijelom intervjuu.
