Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u kolovozu 7,8 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, što znači da je inflacija na godišnjoj razini porasla prvi put nakon osam mjeseci pada, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u kolovozu su u odnosu na isti lanjski mjesec u prosjeku više za 7,8 posto, dok su na mjesečnoj razini porasle 0,6 posto, pokazuje prva procjena DZS-a, objavljena u četvrtak.
To je na godišnjoj razini veća stopa inflacije nego u srpnju, kada je iznosila 7,3 posto, a to je i prvi rast inflacije nakon osam mjeseci pada. Inflacija je, naime, postupno popuštala od studenoga prošle godine, kada je dosegnula rekordnih 13,5 posto.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, cijene hrane, pića i duhana porasle su u kolovozu na godišnjoj razini u prosjeku za 10,1 posto, usluga za 7,8, industrijskih neprehrambenih proizvoda za 7,4, a energije 4,3 posto.
Na mjesečnoj su razini, pak, cijene energije u prosjeku porasle za 2,7 posto, usluga za 0,7, a hrane, pića i duhana za 0,2 posto. S druge strane, cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda pale su za 0,5 posto.
Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u kolovozu ove godine, prema klasifikaciji ECOICOP, bit će objavljeni 15. rujna.
POGLEDAJTE VIDEO: Neslužbeno: Vlada novim mjerama mogla bi promijeniti samo račune velikih poduzetnika, a mali? Podobnik: 'Svaki očekuje pomoć'
Inflacija cijena energije odredila ubrzavanje inflacije u kolovozu
Komentar na aktualne podatke DZS-a objavila je i Hrvatska narodna banka (HNB) koja navodi da je trend usporavanja inflacije najvećim dijelom rezultat snažnog smanjenja inflacije cijena energije.
U nešto manjoj mjeri padu ukupne inflacije u posljednjih devet mjeseci pridonijelo je usporavanje temeljne inflacije (zahvaljujući industrijskim proizvodima) i inflacije cijena hrane. Međutim, kao što je najviše pridonijela usporavanju ukupne inflacije u posljednjih devet mjeseci, inflacija cijena energije ujedno je odredila ubrzavanje ukupne inflacije u kolovozu za 0,5 postotnih bodova u odnosu na srpanj, kada je godišnja stopa inflacije iznosila 8,0 posto, navodi HNB dalje.
Na tome tragu, u kolovozu su se četvrti mjesec uzastopno povećali kratkoročni pokazatelji ukupne i temeljne inflacije. Takva recentna kretanja odražavaju povećanje momenata cijena energije i usluga.
Za razliku od cijena energije, godišnji rast cijena svih drugih glavnih komponenata inflacije se u kolovozu usporio u usporedbi sa srpnjem, iako je i dalje povišen. Tako se inflacija cijena hrane usporila na 10,3 posto (s 11,8 posto u srpnju), a inflacija potrošačkih cijena industrijskih proizvoda na 7,0 posto (sa 7,7 posto u srpnju).
Inflacija potrošačkih cijena usluga u kolovozu se vrlo blago usporila (s 10,8 posto u srpnju na 10,7 posto), a još uvijek povišenoj razini inflacije cijena usluga ponajviše pridonose cijene ugostiteljskih usluga i usluga smještaja. Činitelji koji utječu na rast cijena tih usluga uključuju, prije svega, znatni rast plaća i prelijevanje prijašnjeg rasta ulaznih troškova izazvanog porastom cijena energije i hrane u uvjetima snažne potražnje stranih posjetitelja za turističkim uslugama. Osim toga, još uvijek je prisutan i učinak konvergencije cijena zbog niže razine cijena ugostiteljskih usluga i usluga smještaja u odnosu na druge članice europodručja, navodi HNB.
Temeljna inflacija, koja obuhvaća samo kretanje cijena industrijskih proizvoda i usluga, stoga se u kolovozu smanjila za 0,3 postotna boda te iznosila 9,2 posto, a projekcija HNB-a upućuje da bi se narednih mjeseci trebala još smanjivati.
Rizik od daljnjeg rasta još uvijek postoji
Ukupna inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni DZS-a, također se privremeno ubrzala te je nakon 7,3 posto u srpnju, u kolovozu iznosila 7,8 posto. Ukupna inflacija u europodručju je u kolovozu stagnirala, dok se temeljna inflacija usporila, ali se zadržala na povišenoj razini. U kolovozu je tako, prema prvoj procjeni Eurostata, ukupna inflacija u europodručju mjerena HIPC-om iznosila 5,3 posto (jednako kao u srpnju), a temeljna inflacija 5,3 posto (nakon 5,5 posto u srpnju).
Očekivano daljnje usporavanje ukupne inflacije potrošačkih cijena u nastavku 2023. godine i tijekom 2024. trebalo bi odražavati usporavanje temeljne inflacije i inflacije cijena hrane, navodi HNB.
Očekuje se da će inflacija cijena energije ostati niska, uz blago izraženi trend rasta.
Rizici za ostvarenje projiciranog kretanja inflacije i dalje su naglašeni te uključuju mogući izrazitiji rast cijena energenata i industrijskih sirovina od predviđenog. Nepovoljne vremenske prilike te povlačenje Rusije iz Crnomorske inicijative vezane uz izvoz žitarica mogli bi pridonijeti povećanju inflacije cijena hrane.
Dodatno, inflacija bi mogla biti viša i u slučaju povećanja inflacijskih očekivanja i izrazitijeg povećanja plaća te u slučaju da ne dođe do očekivanog smanjenja profitnih marži, koje bi u određenoj mjeri kompenziralo rast plaća.
S druge strane, slabija potražnja (primjerice zbog mogućeg snažnijeg prijenosa monetarne politike) te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na potrošačke cijene dobara i usluga od trenutačno očekivanog, rizici su koji bi mogli utjecati da inflacija bude niža od projicirane, zaključuje HNB.
