Počinjemo s najvećom stopom inflacije u povijesti mjerenja, u srpnju je skočila na 12,3 posto! Najviše su porasle cijene hrane i goriva, ali ima i iznenađenja. Cijene, reakcije građana i Ana Mlinarić.
U trgovačkom lancu ili pak na tržnici sa sto kuna već dugo, gotovo da nemate pošto u kupovinu.
Danko Pečnik: "Prije sam znal uzimati integralni, pola kruha sam platio toliko i toliko, sad je duplo više, mlijeko jogurt…"
Nada Franceković iz Zagreba: "Meso, kruh, mlijeko…" Država je smanjila PDV na osnovne namirnice, niste to osjetili? "Nisam nisam…"
Pokazuju to i brojke za srpanj – usprkos mjerama koje je donijela država inflacija i dalje raste, nešto manje nego prethodnih mjeseci - 0,4 posto u odnosu na lipanj – no dovoljno da još jednom, otkad se mjeri, obori rekord.
Inflacija jače pogađa građane s plaćama manjim od medijalne, upozoravaju u sindikatu. Takvih je preko 800 tisuća ljudi. Njima su troškovi rasli debelo preko inflacijskog poskupljenja od 12 posto.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata: "Kod ljudi s visokim primanjima je trošak hrane oko 25 posto. Kod onih s medijalnom kod njih je udio troška hrane 30, 40 ili 50 posto i kada ta ista hrana poskupi, to je puno veću udar nego za neke koji si mogu to priuštiti."
I doista u odnosu na prošlu godinu - najviše su rasli troškovi koje ni jedno kućanstvo ne može izbjeći. Hrana je skuplja za 18,3, energija za 20 posto.
usluge poput restorana i smještaja rasle su za 16,8 posto, dok kulturni sadržaj tko ima za taj luksuz, plaćamo 10 posto više.
Skuplje se putuje i na posao – cijena prijevoza narasla je za 19 posto. I taj teret snose građani.
Hrvoje Meštrović iz Udruge hrvatskih javnoluinijskih prijevoznika:
"Nama je svako poskupljenje cijena u javnom priojevozu pucanje u nogu jer smo još manje atraktivni putnicima. Gubimo građane, gubimo putnike a vlada i lokalna zajednica moraju djelovati da se ne dogodi ukidanje linija tamo gdje su one potrebne."
Skuplji su i izleti. Javni prijevoz u Rijeci za umirovljenike je poskupio još u ožujku, učenicima će u rujnu, u Zagrebu je upitna popularna cijena karte od 4 kune. Gradonačelnici i župani traže sastanak s premijerom - kao i poduzetnici.
Žaklina Troskot, Nacionalna udruga ugostitelja: "Nama je struja s 9000 narasla na 18.000. Ne možemo toliko poskupiti proizvod jer i tržište diktira cijenu. I što će država napraviti? Hoće li nas porezno rasteretiti ili će preuzeti dio troška energenata?"
Država plan tek razrađuje. Sindikati kažu i nema puno prostora, ali građanima bi se moglo dodatno pomoći naknadama za skuplje energente.
Sever: "To bi se svakako trebalo kretati u iznosim od barem nešto stotina eura u uvjetima u kojima se ne bi gledalo samo one s minimalnom plaćom, već i prema medijalnom, a da se takve potpore ne daju samo onima s gornjim primanjima."
Olakšanje bi kažu stručnjaci moglo uslijediti tek krajem godine, a inflacija u idućoj svesti na porast manji od 5 posto.
O ubrzanju inflacije oglasila se i Hrvatska narodna banka koja navodi da je prisutna izrazita neizvjesnost na svjetskim tržištima uvelike povezana s budućim tijekom ruske invazije.
Evo njihovih prognoza:
Stopa inflacije prema kraju godine mogla bi se usporiti do razine od oko 10%, nakon čega bi u idućoj godini usporavanje moglo biti puno izraženije. Tome u prilog ide primjetno pojeftinjenje sirove nafte i velikog broja ostalih sirovina na svjetskim tržištima koje je započelo u drugom tromjesečju. Ako se takva kretanja nastave do kraja godine, u skladu s trenutnim cijenama na terminskim tržištima, prosječna inflacija bi u 2022. mogla iznositi 9,4%, a u 2023. godini 4,6%.
