Dječji infektolog sa zagrebačke Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Goran Tešović na N1 televiziji govorio je o posljedicama koronavirusa kod djece i trudnica. Istaknuo je kako djeca uglavnom bolje podnose zarazu, što dokazuju i znanstvene studije.
"Nedavno smo doznali podatke iz velike epidemiološke studije koja je analizirala Covid-19 u djece i adolescenata. Radi se o najvećoj studiji do sad s preko 2000 slučajeva bolesti u osoba mlađih od 18 godina. Potvrdilo se ono što smo znali da je smrtnost kod djece mlađe od 10 godina nula (u toj studiji samo je jedan zabilježen slučaj kod 14-godišnjaka). Nedavno je došla informacija o smrti 16-godišnjakinje iz Francuske. Tako da ne možemo reći da sigurno nitko od djece ne može imati težak oblik bolesti, da sigurno nitko neće podleći bolesti, ali se radi o zanemarivom broju u odnosu na težinu bolesti u drugim dobnim skupinama i smrtnosti među odraslima i osobama treće životne dobi", objasnio je Tešović.
Trudnice nisu rizična skupina
Naglasio je kako klinička slika djece oboljele od koronavirusa prolazi kroz nekoliko faza i bez naglih promjena te da većina djece preboli infekciju s minornim, blagim ili nikakvim simptomima. Dodao je da nije potrebno ići pedijatru ili u druge zdravstvene ustanove dokle god dijete normalno uzima tekućinu, diše mirno i ima dobru boju. Roditeljima je savjetovao da u takvim situacijama samo pomno nadziru situaciju.
Tešović je istaknuo da klinička slika može biti nešto teža kod djece mlađe od godinu dana zbog mogućnosti stvaranja dodatnih infekcija. No, istaknuo je kako se čini da trudnice nisu rizična skupina, kao kod zaraze gripom, jer je kod njih dosad zabilježena uglavnom blaža klinička slika, kao i kod novorođenčadi.
Već sad rade u paralelnoj službi
Dotaknuo se i stanja u svojoj klinici i napora koji liječnici ulažu u borbi s koronavirusom. Naglasio je da zasad funkcioniraju najbolje što mogu i upozorio na potencijalni manjak stručnog osoblja.
"Sad ulazimo u kritičnu fazu epidemije kad će broj bolesnika s teškim oblikom bolesti narasti. Klinika je zamišljena kao referentni respiratorni centar za ovu bolest što znači da će se tu koncentrirati najteži bolesnici do ispunjenja kapaciteta. Uskoro ćemo imati više mehanički ventiliranih. Jutros ih je bilo 10. Naš maksimum za odrasle je 40 što se aparature tiče, ali o toj aparaturi i bolesnicima treba skrbiti visoko specijalizirano osoblje. U slučaju da hospitaliziramo maksimalan broj bolesnika, to značajno nadmašuje broj osoblja koje imamo, a i koristimo ga već sada do maksimalnih granica. Sad među intenzivistima koji dežuraju imamo takozvanu paralelnu službu. I još jedna stvar je važna - stara infrastruktura u kojoj djelujemo. Naš respiratorni centar se sastoji od tri odvojena odjela, dakle paralelno radite na tri mjesta, a ne u jednom jedinstvenom prostoru", zabrinut je Tešović.
Dodatni napori za kronične bolesnike
Dodao je i kako velik broj teško oboljelih već otprije ima druge zdravstvene probleme, pa su uz respiratore i "na akutnoj zamjeni bubrežne funkcije, s kardiovaskulatnim problemima" te da se radi o pacijentima za čije se liječenje treba uložiti velik trud i specifično znanje. Unatoč nabrojanim problemima, Tešović je pohvalio rad Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu i rekao "da odrađuju fantastičan posao i da su mjerama usporili rast epidemije."
Situaciju s koronavirusom iz minute u minutu u Hrvatskoj i svijetu možete pratiti OVDJE.
