Mnogo je nedoumica među stručnjacima oko deltakrona, navodnog supermutanta dviju trenutno dominantnih varijanti koronavirusa - delte i omikrona. Dok jedni tvrde da su već zabilježeni slučajevi zaraze tim supersojem, drugi izražavaju sumnju ili posve odbacuju mogućnost takvog ''spajanja''. Teško je reći je li mutant deltakron među nama ili je riječ o hibridnom pojmu za privlačenje pažnje i zastrašivanje javnosti?
'Koronavirus ne mutira na taj način'
Početkom siječnja prvi su se oglasili ciparski liječnici tvrdeći da se ondje dvadesetak ljudi zarazilo novim sojem koji je kombinacija delte i omikrona. Dio upućene znanstvene javnosti, imunolozi i virolozi, odbacili su mogućnost spajanja dviju varijanti, dok su poneki ustvrdili da je nova varijanta posljedica moguće '' laboratorijske kontaminacije''. Prije nekoliko dana britanski su zdravstveni dužnosnici objavili da su neki pacijenti istodobno zaraženi s obje varijante, i deltom i omikronom. Je li deltakron, pojednostavljeno rečeno, istina ili mit upitali smo uglednog imunologa iz Rijeke, prof.dr.sc. Zlatka Trobonjaču.
On kaže da nigdje još nije vidio ikakvu znanstvenu objavu o postojanju deltakrona.
''Ne vjerujem da deltakron postoji. To bi bilo moguće kada bi koronavirus mutirao tzv. postupkom rekombinacije. Bila bi to situacija u kojoj bi istu stanicu zarazila dva različita virusa, primjerice delta i omikron, pa da onda međusobno izmijenjaju svoj genetski materijal na način da nastane nekakav novi virus koji bi ponio dio genetskog materijala i jednog i drugog. Razmišljajući tako, to bi se moglo dogoditi. Međutim, nemoguće je jer koronavirus ne mutiraju rekombinacijama, nego nasumičnim izmjenama nukleotida u genomu, delecijama nukleotida ili umetanjima'', pojašnjava Trobonjača.
'Mislim da se to podvaljuje u ovoj priči'
Ponudio je primjer virusa gripe koji se teoretski mogu mijenjati rekombinacijama, kakvima je navodno nastao deltakron.
''Virusi gripe imaju osam genetskih odsječaka pa ako dva različita soja gripe zaraze istu stanicu, onda mogu od tih osam genetskih odsječaka stvoriti nekakav novi soj koji ponese dio jednog ili drugog virusa. To je rekombinacija. No ovdje, koliko znam, nemamo rekombinaciju ovog koronavirusa, makar postoji takva sumnja. Ponavljam, nigdje nisam vidio nikakvu znanstvenu objavu u kojoj je pokazano ili dokazano da koronavirus može mutirati rekombinacijom. Vrlo je teško da se takvo nešto dogodi. Držim da se to podvaljuje u cijeloj ovoj priči'', kaže.
Trobonjača napominje kako je moguće da se izraz ''deltakron'' koristi ako omikron dijeli nekakve mutacije s delta varijantom.
''On dijeli neke otprije poznate mutacije i s alfa i beta virusom. Ali ako govorimo o većim dijelovima različitih genoma, jednog od delte drugog od omikrona, pa da se oni presele u nekakav novi soj koji bi zvali deltakron - to je nemoguće'', rezolutno je ustvrdio Trobonjača na naše pitanje.
Podvarijanta BA.2 postaje nova varijanta virusa?
On, pak, upozorava na nešto drugo – podvarijantu omikrona BA.2, koja bi mogla postati zasebna varijanta.
''Sada dominira omikron, i to BA.2 mutacija koja se značajno razlikuje od izvornog omikron soja. Čak toliko da je, gleda li se broj i vrsta mutacija, veća udaljenost u evolucijskom stablu između mutanta BA.1 i BA.2, nego što je između alfa i delta virusa. To nam samo govori u kom smjeru virus ide i kojom dinamikom stvara nove podsojeve. Čak se razmišlja da se BA.2 podvarijanti omikrona dâ novo ime prema grčkom alfabetu'', ističe Trobonjača.
Podvarijanta BA.2, kaže, širi se brže od podvarijante BA.1 i već dominira u nizu europskih zemalja.
''Čak su zabilježeni slučajevi da su ljudi, koji su preboljeli BA.1 podvarijantu omikrona, zarazili se i BA.2 podvarijantom. I to nam govori kako je njihova udaljenost tolika da imunost stvorena s BA.1 ne može dovoljno pokriti zarazu s BA.2. Moguće je čak da od omikrona nastanu novi sojevi koji će biti toliko različiti da će se posve drugačije ponašati od njega'', rekao je imunolog Zlatko Trobonjača.
