Svakodnevno u javnost izlaze članovi Stožera, razni znanstvenici i liječnici, a ne slažu se svi u tome koliko je koronavirus zapravo opasan i je li potrebno da 'svijet zbog njega stane'. Isto pitanje Jutarnji je postavio i imunologu prof.dr.sc. Zlatku Trobonjači s Katedre fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju riječkog Medicinskog fakulteta.
On kaže kako ne treba slušati sve znanstvenike koji imaju nešto za reći o pandemiji koja je paralizirala svijet. "Dio znanstvenika govori promišljeno, sukladno trenutačnim znanstvenim spoznajama. A ima i onih koji ne iznose mišljenje struke temeljeno na znanosti, nego svoje osobne stavove koji u ovom trenutku nisu korisni. Međutim, u znanosti nema osobnih stavova jer znanstvenik nije političar. Dakle, stručnjaci moraju imati znanstveno uporište u onome što govore.
Primjerice, imamo znanstvenike koji tvrde da COVID-19 nije opasna bolest jer je navodno smrtnost koju uzrokuje virus SARS-CoV-2 mala u usporedbi s drugim bolestima. Kao argumenti da nema mjesta panici iznose se i podaci o padu opće smrtnosti u odnosu na prošlu godinu. Navode se i tvrdnje da će virus SARS-CoV-2 kao RNK virus temeljem tzv. Eigenova paradoksa nestati. No, to nisu poruke ozbiljnih znanstvenika, a u krajnjem slučaju to nije ni točno jer ovaj virus zahvaljujući složenoj mašineriji za vjerno kopiranje genoma izuzetno sporo mutira i teško da će skoro nestati", kaže Trobonjača za Slobodnu Dalmaciju.
'Sustav je prenapregnut'
On tvrdi da takvi griješe u tome što kao jedini parametar procjene opasnosti Covida-19 uzimaju smrtnost.
"Pa ako je jedini parametar procjene opasnosti ove bolesti smrtnost, onda to nije dobar parametar. Jer je cijeli zdravstveni sustav upregnut da se smrtnost smanji. Zamislite da se svi ti zaraženi ljudi ne liječe, pa smrtnost bi bila znatno veća. A već sada imamo prenapregnut zdravstveni sustav, liječnici u medijima govore da su premoreni, mnogi su bolesni ili u samoizolaciji, nema medicinskih sestara... Stoga, zamislimo što bi tek bilo ako bi se broj zaraženih drastično povećao, kao što je to, primjerice, u Češkoj, a što već sada pomalo i osjećamo", kaže imunolog.
'Bitan je broj težih kliničkih slika'
Po njegovom je mišljenju ispravan parametar klinička slika. "Hospitalizacije, teške kliničke slike. Dovoljno je reći da oko 13 posto (10-15%) od potvrđeno zaraženih na kraju ima takvu kliničku sliku da trebaju hospitalizaciju. Mnogi razviju upalu pluća i druge komplikacije, neki trebaju i pomoć respiratora. A znamo kakav je ishod za veći dio onih koji završe na mehaničkoj ventilaciji. Tih 13 posto nije mala brojka. Dakle, od 1000 zaraženih njih 130 će biti hospitalizirano. I sad zamislimo što se može dogoditi ako u Hrvatskoj budemo imali 20.000 aktivnih slučajeva u tijeku 10-ak dana, po toj logici njih 2600 trebat će liječničku pažnju! A znamo da su ti bolesnici zahtjevni, njihovo liječenje i njega traju danima, a kod nekih je liječnički nadzor potreban tjednima i mjesecima nakon preboljenja bolesti."
'Postotak umrlih će sigurno rasti'
"Prema tome, ako kapaciteti bolnica ne budu mogli primiti sve one koji budu trebali pomoć, postotak umrlih sigurno će rasti. Primjeri Bergama i Italije nisu nam daleko, čudim se stoga izjavama pojedinih znanstvenika, liječnika, jer sada se i puno više zna o toj bolesti nego što je to bio slučaj u proljeće. Zaista nije teško zbrojiti dva i dva. Ponavljam: Ako je krivulja zaraženih niska, bolnički sustav može raditi i dati punu pažnju bolesnima, a ako dođe do eksponencijalnog rasta i velikog broja oboljelih, jednostavno nećemo mati dovoljno kadra i prostora da sve bolesne zbrinemo. Imate nešto poput začaranog kruga jer više inficiranih daje i više inficiranih zdravstvenih djelatnika pa je i zdravstvena pažnja prema bolesnima manja, što onda dodatno daje zamah epidemiji.
A da ne govorim o drugim kroničnim i akutnim bolesnicima koji neće moći dobiti adekvatnu skrb ako se epidemija rasplamsa. Dakle, imat ćemo dvostruku štetu. To je jednostavna računica, stoga omalovažanje ove bolesti i uspoređivanje s gripicom i karijesom nije pametno", objasnio je Trobonjača.
'Maske su važne, makar i pamučne'
On smatra kako nam maske puno pomažu. "Maske su jako važne, makar bile i pamučne, kod zaraženih zadržavaju kapljice i sprječavaju prijenos na sugovornika ili osobu koja je u vašoj neposrednoj blizini. Postavljam pitanje onima koji negiraju važnost maske: Jeste li spremni potpisati izjavu kojom tražite da vas operira kirurg bez kirurške maske? Idealna kombinacija je, dakle, da maske nose svi - i potencijalno zaraženi, od kojih neki nemaju ni simptoma i ne znaju da nose virus, i oni zdravi. Međutim, to ne znači da ako imate masku, da se ne trebate držati distance. Distanca i maska su najbolja kombinacija", tvrdi imunolog.
