"Sklon sam restriktivnijim mjerama - da se ne može dogoditi da u trgovačkom centru radnik nema masku i rukavice, da distanca nije zagarantirana", izjavio je virusni imunolog Stipan Jonjić u "Novom danu" N1 televizije.
Upozorava da se moramo naučiti da ako imamo temperaturu ne idemo na posao i da to javimo nekome. "Tijekom epidemije smo puno naučili, naši se ljudi znaju ponašati disciplinirano, ali se i lako opustimo. Volimo vidjeti da je nešto iza nas, ali je ova epidemija na samom početku, ništa nije iza nas, a ovo možemo kroz nekoliko godina riješiti samo ako se pridržavamo mjera", rekao je.
Život s virusom
Jonjić smatra da moramo naučiti živjeti s virusom, ali uz promjenu navika. "Slažem se da život mora ići dalje, ali život je sada drugačiji. Moramo to naučiti, da ne možemo imati neke manifestacije koje smo imali ranije... Smatram da je jako bitno nositi masku, redovito dezinficirati ruke i držati distancu. Naš stožer je sjajno odradio posao oko infekcije, ali onda smo se svi počeli opuštati, mislili smo da ljeto će proći dobro, te da nas čeka jesen."
Što se tiče zime, kaže da je čuo spekulacije o mutaciji virusa. "To može značiti na gore, da bude virulentniji ili manje virulentan, a ne znam što mi želimo - da bude manje virulentan, a da se više širi? Zimi imamo i druge respiratorne probleme koji dolaze. Suzdržao bih se spekulacija."
Skeptičan je oko seroloških testova
Prema serološkim testovima, bilo je 2,4 posto pozitivnih, od 1050 testiranih, no Jonjić kaže kako je sumnjičav oko njih. "Još sam sumnjičav ovo seroloških testova zbog toga što ne znamo jesu li oni tako postavljeni da selektivno detektiraju Covid-19 u odnosu na druge koronaviruse. Sklon sam, na temelju jednog rada, blagom oprezu. Oni svakako daju neki okvir, no skeptičan sam oko postotka koji je dobiven."
Jonjić misli da je broj manji te da su serološki testovi križno reaktivni - da dio pozitivnih spada u one koji su bili u susretu s nekim drugim koronavirusom. "Jako se puno radi na testovima i vjerujem da će biti puno točniji, u odnosu na srodne viruse, ali sam sada sklon ogradi. Dio ljudi koje proglasimo pozitivnima možda nisu pozitivni na SARS-CoV-2, no vjerujem da ćemo, što idemo dalje, oko seropozitivnosti biti točniji", rekao je Stipan Jonjić.
Moguće je ponovno se inficirati
Upitan što ako oni koji su preboljeli imaju antitijela, kaže da oni koji obole neosporno razvijaju antitijela, no kod ovog virusa se ne zna je li taj memorijski odgovor, imunološko pamćenje i garantirani imunitet. Ovdje to nije tako, postoji pad titra antitijela i vjerojatno je da nakon nekog vremena ljudi koji su preboljeli koronavirus mogu ponovno biti inficirani.
Stalno smo u kontaktu s koronavirusima. Da imunitet na koronavirus traje vječno, bili bismo zaštićeni, ali tih je virusa više i oni stalno cirkuliraju. Cjepivo mora biti dobro i štititi nas od ponovne infekcije. Oni koji su preboljeli Covid-19 teorijski mogu za godinu, dvije ili tri biti ponovno inficirani.
Ova pandemija je maraton, a mi smo na njegovim početnim fazama. Cijepljenje je vjerojatno spas, bez obzira na to kada dođe. Postoji 120 pretkliničkih studija za cjepiva, a ona moraju biti na razini koja daje stabilan, kvalitetni odgovor. Puno se radi na brzinu, toliko je novca uloženo - ovo je nevjerojatno veliki eksperiment, kakav svijet još nije imao, no nama za dugotrajnu zaštitu treba kvalitetno cjepivo", rekao je Jonjić za N1.
Zašto su stariji rizičniji?
Jonjić je rekao da je u pet mjeseci trajanja pandemije izašlo više publikacija o koronavirusu nego u 20 godina o svim virusima zajedno. "Dobro je da je hrvatska vlada neka sredstva uložila u istraživanje, no naši znanstvenici istražuju ono što znaju. Mi ne znamo zašto su stariji ljudi rizičniji od mlađih."
Imunitet traje samo par mjeseci?
U, kako se vjeruje, prvom longitudinalnom istraživanju takve vrste, istraživači s King's College London proučili su imunološki odgovor 90 pacijenata i zdravstvenih radnika iz Guy's and St. Thomas’s NHS Trust-a, javlja Metro.co.uk.
Iako je analiza otkrila "potentnu" razinu antitijela kod 60% sudionika na vrhuncu njihove borbe s koronavirusom, sekvencijalni krvni testovi pokazali su da je samo 17% zadržalo istu razinu potencijala tri mjeseca kasnije.
Prema istraživanju, koje još nije recenzirano, protutijela imuniteta značajno su se smanjila za tri mjeseca nakon infekcije, što sugerira da bi pacijenti mogli biti podložni ponovnoj infekciji iz godine u godinu, slično uobičajenoj prehladi.
Razuman odgovor antitijela
Vodeća autorica studije dr. Katie Doores rekla je za Guardian kako ljudi proizvode razuman odgovor antitijela na virus, ali da s vremenom nestaje. Ovisno o tome koliki je bio maksimum, kaže da ovisi i koliko dugo će biti prisutna antitijela.
Istraživanje je pokazalo da se antitijela povećavaju i da dulje traju kod pacijenata s teškim slučajevima bolesti Covid-19. To može biti zato što imaju više virusa i stvaraju više antitijela za borbu protiv infekcije.
Posljedice po 'imunitet stada' i cjepivo
Čini se da bi ovi rezultati mogli narušili ideju o stvaranju "imuniteta stada". Međutim, također bi imali posljedice za razvoj cjepiva, jer svaka ponuđena zaštita može nestati za dva do tri mjeseca, što znači da jedno cjepivo možda neće biti dovoljno.
Dr. Doores je rekla da je infekcija obično najbolji scenarij za aktiviranje odgovora antitijela i ako vam infekcija daje protutijela koja se smanjuju za dva do tri mjeseca, "cjepivo će potencijalno učiniti isto".
Sve o koronavirusu u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
