Iako se po pitanju droge najčešće govori o Splitu kao gradu slučaju, što često potkrepljuju i policijska izvješća o zapljenama droga i uhićenjima dilera, čini se kako i u Zagrebu ima problema s drogom. Naime, analiza otpadnih voda, koju svake godine provodi Institut "Ruđer Bošković", pokazuje kako se potrošnja kokaina u zadnjih pet godina utrostručila.
Analiza je pokazala da se prošle godine na 1000 stanovnika trošilo 234,5 miligrama kokaina na dan, dok je 2014. ta količina bila 77,4 miligrama. Otkriveno je i da potrošnja amfetamina stagnira (76,1 miligram na 1000 stanovnika dnevno), a dnevna potrošnja MDMA je pala na 29,8 miligrama.
"Imate rekordnu proizvodnju kokaina u svijetu. Taj kokain se mora negdje plasirati. Ono što je trenutno vidljivo u Europi je da je ponuda bolja, da kokaina ima sve više, a ono što je zanimljivo, do pada cijene nije došlo. No rapidno je porasla njegova kvaliteta", nedavno je ustvrdio bivši ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporabe droge Željko Petković.
Od elitne do 'vikend' droge
Prema Europskom izvješću o drogama, u Hrvatskoj je prošle godine amfetamine konzumiralo 2,3 posto mladih u dobi od 15 do 34 godine, dok je kokain trošilo njih 1,6 posto. Stručnjaci upozoravaju kako je kokain danas dostupniji; može se nabaviti preko "dark weba" i biti dostavljen kao pizza. Zbog toga je kokain od elitne droge postao "vikend-droga" s cijenom od 600 do 800 kuna za gram u metropoli.
"Prije su ga uzimali odvjetnici, bankari, liječnici, mladi poslovni ljudi iz srednjeg sloja i djeca iz hrvatske 'zlatne mladeži', gdje je bilo dosta kapitala od roditelja. Ali zadnjih godina taj krug se širi: sada već i bogatiji slojevi romske populacije upadaju u kokainski problem. Možemo očekivati i porast broja konzumenata iz Dalmacije, iz redova onih koji su zadnjih godina povećali prihode iznajmljivanjem apartmana", za Slobodnu Dalmaciju je rekao doktor Slavko Sakoman, psihijatar, doajen borbe protiv ovisnosti u Hrvatskoj i autor Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga.
Zagrebački psihijatar smatra da porast konzumacije kokaina, uglavnom u noćnim izlascima i uz alkohol, ne predstavlja porast materijalnog standarda, već poras broja ljudi "koji propadaju".
"Takvih ljudi ima na tisuće. Imamo porast broja konzumenata, i to značajan. Uz to je i kokain bolje čistoće, jer se dilerski lobiji nadmeću tko će ponuditi bolju robu. Mnogi uzimaju kokain samo vikendom, pa neko vrijeme mogu izdržati ritam posla i rada, a neki ga uzimaju upravo da bi mogli izdržati naporan ritam rada, ali onda brzo propadaju", smatra Sakoman.
Biznis koji donosi stotine milijuna kuna
Analiza otpadnih voda s početka priče prije pet godina otkrila je da se u Zagrebu mjesečno proda oko 25 kilograma kokaina. Ako je danas njegova koncentracija u otpadni vodama triput veća, može se zaključiti kako se danas na ulicama metropole proda 75 kilograma mjesečno, odnosno 900 kilograma godišnje. To se uklapa u procjene stručnjaka da se u godini dana u čitavoj zemlji proda tona i pol kokaina.
S cijenom od 600 kuna po gramu, dolazi se do računice koja otkriva kako je zarada samo od kokaina više od pola milijarde kuna na godinu samo u Zagrebu. U cijeloj državi zarada je bliža milijardi kuna. Sakoman upozorava kako je kokainski biznis glavni izvor novca hrvatskog organiziranog kriminala, koji tim novcem masovno kupuje nekretnine i koruptivnim radnjama osvaja pozicije u sustavima moći.
"Mafija zgrće milijarde, a policija i represivni sustav ne reagiraju u dovoljnoj mjeri. Svakog vikenda nekoliko tisuća Zagrepčana šmrče po noćnim klubovima i kafićima, a prođu tjedni bez ijedne zapljene. Kako je to moguće?", pita se psihijatar.
