Porez na nekretnine ne prestaje izazivati kritike i prije nego što se kompletan prijedlog zakona pojavio u javnosti. Koliko god ministar financija Slavko Linić govorio da taj porez neće biti novi udar za srednji sloj stanovništva, većina građana koji imaju dvije nekretnine ipak strepi od novog oporezivanja.
U Hrvatskoj je oko 2,2 milijuna stanova i oko 200 tisuća vikendica, a u 83 posto stanova žive njihovi vlasnici. Dakle, poreznici će doista moći zgrabiti ogroman novac.
Ilona Barišić umirovljenica je iz Osijeka. Živi sama od 2.500 kuna obiteljske mirovine. Posjeduje stan od 70 četvornih metara, ali i trosobnu vikendicu otprilike iste površine na točno 5.341 kvadrat okućnice u baranjskom Kamencu.
"Mene je Slavko Linić proglasio bogatašicom i stavio me u isti rang s Ivicom Todorićem. Izračunala sam da bih za svoju vikendicu u Kamencu morala plaćati oko tri tisuće kuna poreza godišnje. To je za mene strašno", kaže za Glas Slavonije Ilona Barišić. Objasnila je da sa svojom mirovinom ne može održavati stan, za koji samo gradsko centralno grijanje mora plaćati 800 kuna mjesečno, te će se do kraja godine preseliti u garsonijeru od 25 kvadrata. Manji stan njoj će značiti i manje troškove života, no ostaje vikendica.
Tko će kupiti stare kuće po selima?
"Muž i ja vikendicu smo sagradili osamdesetih godina na zemlji moga oca. Gradili smo je godinama, izdvajajući skroman novac koji smo imali. Usput smo posadili i nešto voćaka i vinove loze. Tamo smo imali svoj vrt i obrađujući ga provodili slobodno vrijeme. Nakon muževe smrti do vikendice mogu otići samo biciklom. Rijetko tamo odlazim, a otkad sam čula za porez koji bih morala plaćati, imam grč u želucu. Sve mi se okrenulo i zato sam odmah ponudila vikendicu na prodaju. Jednostavno, ako uvedu porez o kojemu se priča, porez na tu vikendicu ne mogu platiti. Rado bih iznijela svoj problem Liniću i znam da nas takvih ima na tisuće. Imam nekretnine, a zapravo nemam ništa", kaže očajna Ilona Barišić.
Poput nje, skromne vikendice ili čak i nekadašnje obiteljske kuće u selima posjeduju tisuće građana, među kojima je mnogo onih koji se danas bore s neimaštinom. Uz to, apsurdno bi bilo poručiti vlasnicima naslijeđene očevine da prodaju te nekretnine ako ne žele platiti porez, jer u Hrvatskoj se teško prodaju i stanovi, a kamoli stare kuće u selima.
Kratkoročna mjera koja neće pomoći
Ekonomist Tomislav Borković, međutim, drži da je porez na imovinu novo opterećenje za većinu građana i da ono nikako ne može biti opravdano.
"U pitanju je kratkoročna mjera koja neće pridonijeti gospodarskom oporavku zemlje. Jednostavno, ako zakon zahvati širi sloj stanovništva, a čini se da hoće, to će značiti, uza sva ova poskupljenja kojima svjedočimo, daljnji pad standarda građana. Posljedica toga bit će novi pad potrošnje u zemlji, pad u maloprodaji, manje naplaćenog PDV-a... A bez potrošnje nema ni proizvodnje. Neće je moći potaknuti ni državne investicije", kaže Borković. Dodaje da će biti upitna i naplata tog poreza od osoba koje porez ne mogu platiti.
"Ako poreznici ovrhama budu naplaćivali porez, što će s tim nekretninama?" postavlja pitanje Borković.
