U subotu je preminuo muškarac s područja Varaždina nakon što ga izbolo više stršljena. Nesretni muškarac (58) u dvorištu je micao balu sijena te ih je napao roj stršljena koji su bili ispod bale. Muškarci su se sakrili u obiteljsku kuću, ali muškarcu tada je pozlilo. Iako je Hitna pomoć stigla te su pokušali reanimirati stradalog, muškarcu nije bilo spasa.
Razgovarali smo sa stručnjakom o tome koliko su stršljenovi opasni te što napraviti u slučaju napada.
"Obično se, zapravo, radi o tome da netko slučajno stane ili sjedne na stršljena pa se radi o incidentima da se on brani. Jednostavno reagira agresivno kad osjeti agresivnost. Ponekad se zna 'čudno' ponašati, primjerice kad ga iziritira svjetlost, pa se zabija u staklo te se to čini kao napad. Istina je, on nije pčelica koja jede pelud i nektar, on je mesojed, ali je opasan za ličinke drugih insekata, ne i za čovjeka", govori nam jedan stručnjak koji će se na poziv 112 odazvati za pomoć uklanjanje gnijezda stršljenova i osa na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije.
Ne ulazeći u tragediju koja se dogodila na varaždinskom području, kaže da su drugi opnokrilci agresivniji od stršljena koji, dodaje, zaista rijetko napada.
"Zapravo je on i vrlo rijedak te je ugrožen. Ujedno je pokazatelj 'zdravlja' ekosustava, kad ima stršljena onda je i ekosustav zdrav i ne treba ga micati iz prirode, osim ako se ne nalazi u izravnoj blizini škola, vrtića i sličnih ustanova. Ako nema direktne javno-zdravstvene ugroze, stršljena treba pustiti na moru", kaže naš sugovornik koji nije za 'proganjanje' stršljena.
Svoja gnijezda voli raditi obično na južnoj strani objekta, nikad ne radi gnijezdo u starom leglu, uvijek gradi novo. U prirodi će gnijezda napraviti obično u šupljini drveća, u trulom stablu.
"Osjetljivi su na gljivična oboljenja i parazite i zato nikad ne rade gnijezdo dva puta na istom mjestu, a i više vole raditi gnijezda u prostorima koji se dobro ventiliraju", govori nam stručnjak. Stršljen je, zapravo, podvrsta osa i dodaje da je 'najbezopasnija' od svih osta.
Čuvari na ulazu u gnijezdo
"Opasnost tog insekta proizlazi jer ima veliku količinu toksina, puno veću od drugih osa. Ali je veća šansa da će ljudi 'stradati' od manje ose, nego do velikog stršljena koji nema ništa protiv čovjeka", govori naš sugovornik.
Kao i drugi opnokrilci, stršljeni žive u visokoorganiziranim zajednicama, baš kao i mravi te pčele. Jedna matica poliježe jaja, stršljeni na ulazu u gnijezda imaju 'čuvare' te se po broju čuvara može znati i koliko je velika zajednica stršljena. Oni paze da netko ne uđe u zajednicu tko nije njihov.
"Stršljen je kao i vuk, rijetka životinja u eko sustavu i ne treba ga suzbijati, ako nije potrebno", kaže naš sugovornik.
Voditeljica odjela sanitarne zaštite i ekologije u tvrtki Sanitacija, Nives Gabrić, daje dodljnije informacije gdje stršljeni rade gnijezda.
"Grade ih u šupljem drveću, šupama, dimnjacima, tavanima, pod strehama i zapuštenim mjestima. Odrasle jedinke se hrane sokovima drveća i voća, a larve proteinskom hranom - ulovljenim insektima", kaže Nives Gabrić, inače dip. sanit. ing.
Nastavlja da stršljenovi lete i love, ne samo danju, već i za vrijeme vedrih i toplih noći. "Radijus kretanja stršljena u potrazi za hranom je oko 1,5 do 2 km od gnijezda. Samo gnijezdo obično ima promjer 30-40 centimetara, a u njega stane do 5000 jedinki", navodi Nives Gavrić, ali dodaje da postoje slučajevi kad su gnijezda i veća od toga.
Krivi potez i diže se roj
Potvrđuje da stršljen neće napasti, osim ako se ne osjeća ugroženim, a jedan pogrešan potez u blizini gnijezda može uznemiriti čitav roj.
"I tada stršljeni, smatrajući se ugroženima, napadaju sve koji im se nađu u blizini. Mahanje rukom i nagli pokreti, kao i lepršava odjeća razdražit će ih još više", upozorava naša sugovornica. Nastavlja da ubod može biti opasan ako je netko alerginačn na toksin koji proizvode.
"Simptomi alergijske reakcije su otežano disanje, sviranje u grudima, otežano gutanje, smetenost, pad krvnog tlaka. Može nastupiti i kolaps, gubitak svijesti, tamnoplava boja kože i sluzokože, a moguć je, nažalost, i fatalan ishod", kaže naša sugovornica.
Ako stršljen nekoga ubode, treba čim prije javit se liječniku, čak i kad osoba ne osjeća tegobe zato što alergijaska reakcija može nastupiti s odmakom od čak nekoliko sati. Nives Gavrić nastavlja da stršljen napada sam ili u rojevima, a jedan stršljen da može ubosti i više puta.
"U drugoj polovici kolovoza kolonija stršljena je na vrhuncu, iako su prisutni cijeli ljetni period, a aktivnost je na vrhuncu danju. U tako velikom broju odraslih stršljena ima i dosta onih koji imaju snažnim otrov i koji mogu biti, ako se ne pazi, izuzetno opasni", kaže naša sugovornica. Potvrđuje da svako gnijezdo ima svoje „čuvare“. "Oni su na ulazu u gnijezdo i ako primijeti nešto sumnjivo u blizini legla, odmah izlijeće i diže 'uzbunu'. Zato se s neadekvatnim ponašanjem lako može isprovocirati napad zajednice", navela je naša sugovornica.
Ako primijetite leglo, nemojte se približavati ili samo ga pokušati ukloniti. Na internetu je Hrvatska Udruga za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju (HUDDD) objavila je popis stručnjaka koji uklanjaju gnijezda stršljena. Također, može se nazvati i 112 te zatražiti pomoć.
A Hrvatska udruga Pčelara 'Pčelinjak' objavila je u suradnji s Uredom za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba priručnik u kojem navode da se ljudi više boje stršljena zbog činjenice da je njihov ubod bolniji jer im je žalac deblji i dulju nego kod pčela.
"Za smrtni ishod kod zdravog čovjeka i koji nije alergičan, potrebno je više od 500 intenzivnih uboda", naveli su u priručniku. Dodali su i da se hrane i mesom, kao i druge ose, a da je u prirodi važan jer čisti prirodu od lešina. Navode i da u nekim zemljama, kao što je Njemačka, imaju visoke kazne za one koji uništavaju stršljenove.
