Hrvatski sabor, koji u srijedu završava redovno jesensko zasjedanje, u ponedjeljak će raspraviti konačan tekstu Zakona o sprječavanju sukoba interesa kojem oporba nalazi niz zamjerki, a koje saborska većina i Vlada odbacuju.
Postupak utvrđivanja sukoba interesa ovim zakonom činimo bržim, transparentnijim, zakon je pregledniji, lakši za primjenu i za samog obveznika i za Povjerenstvo, naglašava premijer Andrej Plenković.
Oporba ustrajava da se novim zakonom „eutanazira“, odnosno na razinu običnog birokratskog tijela svodi Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.
To nije točno, širimo i jačamo nadležnosti Povjerenstva, ono ostaje važno i neovisno antikorupcijsko tijelo s proširenim ovlastima na nove obveznike, s novim mehanizmima, ističe državni tajnik Ministarstva pravosuđa Josip Salapić.
„To je jedan od naših uvjeta i planova za NPOO, ovim zakonom ispunit ćemo jedan od važnih kriterija prema Europskoj komisiji“, poručio je.
Više od sedam tisuća obveznika, imovinske kartice jednom godišnje
Novim se zakonom, navodi, značajno proširuje krug obveznika, uz tisuću novih, više od 7 tisuća obveznika bit će dužno podnositi izvješće o imovini, imovinske kartice morat će se podnositi jednom godišnje.
Podatke o imovini morat će tako podnijeti i predsjednici uprave trgovačkih društava kojima je vlasnik država i lokalne samouprave, ravnatelji zdravstvenih ustanova, HRT-a, HAKOM-a, Fonda za obnovu Grada Zagreba itd.
(Patrik Macek/Pixsell)
Zakonom se s 12 na 18 mjeseci nakon mandata produljuje "razdoblje hlađenja" u kojem dužnosnici neće moći biti imenovani na upravljačke funkcije u tvrtkama s kojima su bili u poslovnom odnosu ili su nad njima obavljali nadzor.
Postupci pred Povjerenstvom trebali bi biti brži, umjesto tri koraka, imat će dva, pokretanje postupaka i odluku o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa.
Veće kazne za kršenje zakona
Zakonom se pooštravaju kazne pa će, umjesto dosadašnjih 2000 kuna, Povjerenstvo moći izreći minimalnu kaznu od 4000 kuna, dok maksimalna ostaje 40.000 kuna.
„Za sto posto povećavamo limit sankcija za kršenje odredbi zakona, one mogu teretiti ne samo plaću, nego i drugu imovinu, odnosno primanja“, naglašava premijer koji se osvrnuo i na oporbene kritike zbog dosadašnjeg članka 5. Zakona.
„Pitanje dosadašnjeg članka 5. u Zakonu, dakle načela djelovanja, bez obzira što se broj članaka mijenja, načela ostaju, nitko ih ne briše, nitko ih ne dira“, naglasio je i poručio kako će ih Povjerenstvo moći primjenjivati na način kako je utvrđeno presudama Visokog upravnog suda, odnosno u skladu sa ovim zakonom.
Predloženim zakonom smo ispunili sve pretpostavke iz Izvješća o vladavini prava koje je objavila Europska komisija, ispunili smo i preporuke GRECO-a, istaknuo je premijer.
Ukidanje komorske članarine za 95 posto poduzetnika
Sabor će u ponedjeljak raspraviti i Konačan prijedlog zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) kojim će se ukinuti članarina za više od 95 posto poduzetnika, a Komora transformirati u efikasan servis okrenut gospodarstvenicima.
Model utvrđivanja članarine članove HGK razvrstava u tri skupine, a prva će biti oslobođena plaćanja članarine. Ta će skupina obuhvatiti članove koji ne prelaze dva od tri kriterija - ukupna aktivna im ne prelazi 7,5 milijuna kuna, ukupni godišnji prihodi 15 milijuna kuna, a broj zaposlenika 50.
Tri člana NO HRT-a
Sabor bi ovaj tjedan trebao imenovati tri člana Nadzornog odbora HRT-a, jer 15. prosinca istječu mandati predsjedniku NO Mladenu Čuturi, zamjenici Maji Martinović i članici Morani Paliković Gruden.
Odbor za medije utvrdio je listu od 11 kandidata koji ispunjavaju uvjete iz natječaja, to su Zoran Barac,Paško Bilić, Zdravko Kedžo, Marijo Kraljević, Silvija Luks-Kalogjera, Luka Mađerić, Antun Pavešković, Maja Pleskalt, Marko Primorac, Damir Rudeš i Alan-Stjepko Sorić.
Nakon što u srijedu odglasuju sve raspravljene točke, zastupnici će otići na jednomjesečni odmor, ovu su jesen zasjedali gotovo neprekidno, izuzetak je bio samo tjedan u kojem se obilježavao Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
