Kozmetika ili stvarna promjena? Ovisno o tome koga pitate. Na
novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa čekalo se godinama, a
na snagu bi trebao stupiti početkom iduće.
"Oko tisuće novih obveznika ovog Zakona morat će transparentno
objaviti podatke o imovini, a nakon isteka svoga mandata neće se
moći zaposliti na upravljačkim funkcijama u tvrtkama u kojima su
bili u poslovnom odnosu, ili su nad njima vršili nadzor", kaže
ministar pravosuđa i uprave Ivan
Malenica.
Imovinske kartice podnosit će se jednom na godinu. Tako će
podatke o imovini po novom morati predati i predsjednici Uprava
trgovačkih društava kojima je vlasnik država, ali i oni u
vlasništvu grada općine ili županije, među njima su - ravnatelji
bolnica, državne televizije, HABOR-a, Fina-e, Fonda za
obnovu.
"Novina je da je preko 7000 članova predstavničkih tijela,
jedinica lokalnih samouprava su dužni obavijestiti to
predstavničko tijelo o vlasničkim udjelima u poslovnim
subjektima, a tijela su dužna taj popis javno i objaviti", kaže
Malenica.
"Jest, mi dobivamo sad puno novih dužnosnika, međutim isto tako
gubimo i neke mogućnosti postupanja što ne smatramo da je korak
unaprijed, dapače u nekim odredbama je i korak unazad", kaže
predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa
Nataša Novaković.
Tako članak pet ostaje bez samostalne primjene
Za bivšu predsjednicu Povjerenstva Zakon je rađen po mjeri
HDZ-a.
"Među prvima koji su usvojili etičke kodekse na razini grada bio
je Milan Bandić. Među prvima koji je formirao
nekakvo antikorupcijsko tijelo na razini grada bio je Milan
Bandić. Dakle, takva tijela sama po sebi ne mogu dati rezultate
ako nema i nekog i nacionalnog neovisnog tijela", kaže saborska
zastupnica Dalija Orešković.
Oporba je kritična.
"Sasvim je jasno, gubimo dah u borbi protiv korupcije, trebaju
nam konkretne mjere, ne prepisivanje starih strategija, ne
donošenje zakona samo da se zakoni donose", kaže saborski
zastupnik Nikola Grmoja.
"Temeljno pitanje je i dalje može li se povjerenstvo kao tijelo
sa razine moralne packe očitovati o etičnosti postupanja
dužnosnika, koje btw uopće ne kažnjava", kaže saborski zastupnik
Arsen Bauk.
Ni novi zakon, a ni Povjerenstvo kao tijelo ne impresioniraju
predsjednika Republike.
"Kakav je to zakon prema kojem predsjednik ne odgovara sudovima
dok je predsjednik, a mora odgovarati nekakvom Povjerenstvu kojeg
nema nigdje, brate. Prevrneš svako ćebe, kušin, nema nigdje
povjerenstva. Oni koji su ukrali svakako ne drže novac na
računima, a što znači dubinska provjera, to majke mi ne znam – to
ne nekaj s ronilačkim bocama, šta?", kazao je predsjednik
Republike Zoran Milanović.
Novi zakon donosi i produljenje razdoblja „hlađenja“ s 12 na 18
mjeseci, odnosno period u kojem dužnosnici ne mogu biti imenovani
na upravljačke funkcije nakon završetka mandata. Pooštravaju se i
kazne. Minimalna se penje na 4 tisuće, a maksimalna ostaje 40
tisuća kuna.
