Stiže novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa: Pogledajte koja je najveća novost

Kozmetika ili stvarna promjena? Ovisno o tome koga pitate. Na novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa čekalo se godinama, a na snagu bi trebao stupiti početkom iduće. "Oko tisuće novih obveznika ovog Zakona morat će transparentno objaviti podatke o imovini, a nakon isteka svoga mandata neće se moći zaposliti na upravljačkim funkcijama u tvrtkama u kojima su bili u poslovnom odnosu, ili su nad njima vršili nadzor", kaže ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.  Imovinske kartice podnosit će se jednom na godinu. Tako će podatke o imovini po novom morati predati i predsjednici Uprava trgovačkih društava kojima je vlasnik država, ali i oni u vlasništvu grada općine ili županije, među njima su - ravnatelji bolnica, državne televizije, HABOR-a, Fina-e, Fonda za obnovu. "Novina je da je preko 7000 članova predstavničkih tijela, jedinica lokalnih samouprava su dužni obavijestiti to predstavničko tijelo o vlasničkim udjelima u poslovnim subjektima, a tijela su dužna taj popis javno i objaviti", kaže Malenica.  "Jest, mi dobivamo sad puno novih dužnosnika, međutim isto tako gubimo i neke mogućnosti postupanja što ne smatramo da je korak unaprijed, dapače u nekim odredbama je i korak unazad", kaže predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataša Novaković. 

Tako članak pet ostaje bez samostalne primjene

Za bivšu predsjednicu Povjerenstva Zakon je rađen po mjeri HDZ-a. "Među prvima koji su usvojili etičke kodekse na razini grada bio je Milan Bandić. Među prvima koji je formirao nekakvo antikorupcijsko tijelo na razini grada bio je Milan Bandić. Dakle, takva tijela sama po sebi ne mogu dati rezultate ako nema i nekog i nacionalnog neovisnog tijela", kaže saborska zastupnica Dalija Orešković. 

Oporba je kritična. "Sasvim je jasno, gubimo dah u borbi protiv korupcije, trebaju nam konkretne mjere, ne prepisivanje starih strategija, ne donošenje zakona samo da se zakoni donose", kaže saborski zastupnik Nikola Grmoja.  "Temeljno pitanje je i dalje može li se povjerenstvo kao tijelo sa razine moralne packe očitovati o etičnosti postupanja dužnosnika, koje btw uopće ne kažnjava", kaže saborski zastupnik Arsen Bauk.  Ni novi zakon, a ni Povjerenstvo kao tijelo ne impresioniraju predsjednika Republike. "Kakav je to zakon prema kojem predsjednik ne odgovara sudovima dok je predsjednik, a mora odgovarati nekakvom Povjerenstvu kojeg nema nigdje, brate. Prevrneš svako ćebe, kušin, nema nigdje povjerenstva. Oni koji su ukrali svakako ne drže novac na računima, a što znači dubinska provjera, to majke mi ne znam – to ne nekaj s ronilačkim bocama, šta?", kazao je predsjednik Republike Zoran Milanović.  Novi zakon donosi i produljenje razdoblja „hlađenja“ s 12 na 18 mjeseci, odnosno period u kojem dužnosnici ne mogu biti imenovani na upravljačke funkcije nakon završetka mandata. Pooštravaju se i kazne. Minimalna se penje na 4 tisuće, a maksimalna ostaje 40 tisuća kuna.