'Energetska budućnost Hrvatske' naziv je konferencije koja se održava u organizaciji Jutarnjeg lista pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva u zagrebačkom hotelu Esplanade.
Cilj je prodiskutirati nova zakonska rješenja u kontekstu energetske budućnosti Hrvatske, kao i ključne aspekte energetske budućnosti.
O energetskoj budućnosti naše zemlje govorit će čelnici iz područja energetike - Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, Perica Jukić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede, Dragan Kovačević, predsjednik Uprave JANAF-a, Marin Zovko, predsjednik Uprave Plinacroa, i Niko Dalić, član Uprave Ine, Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike, te Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva.
Konferenciji su se odazvali ministar gospodarstva, predsjednici Uprava, agencije, instituti, vodeći gospodarstvenici i lobisti.
Vrdoljak je u uvodnom govoru rekao kako energetska politika mora biti usmjerena na jugoistočnu Europu, a moraju se pratiti i svjetski trendovi.
Naglasio je da Hrvatska mora početi razvijati svoje resurse te preuzeti dio rizika, osobito u eksploataciji Jadrana.
Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 0,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je više od očekivanja i što predstavlja potvrdu da je gospodarstvo, nakon šest godina, izašlo iz recesije.
Državni zavod za statistiku objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 0,5 posto na godišnjoj razini. Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je, pak, u prvom tromjesečju u odnosu na prethodni kvartal ojačao 0,01 posto.
Rast od 0,5 posto na godišnjoj razini znatno je bolji podatak od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 0,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom je njih petoro očekivalo rast između 0,2 i 0,3 posto, jedan stagnaciju, a dvoje pad od 0,2 do 0,3 posto.
To je drugo tromjesečje zaredom kako BDP raste, s obzirom da je u posljednjem tromjesečju prošle godine porastao 0,3 posto. Stoga je to definitivna potvrda da je gospodarstvo, nakon šest godina, izašlo iz recesije.
"Rast je blago veći od procjena, što je pozitivna vijest. Iako zasad nema detaljnijih informacija, za očekivati je da je tome pridonio rast osobne potrošnje te i dalje pozitivan doprinos inozemne potražnje", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
U priopćenju DZS-a navodi se da je doprinos domaće potražnje BDP-u bio pozitivan, 0,47 postotnih bodova, a među sastavnicama domaće potražnje najveći pozitivan utjecaj imala je konačna potrošnja kućanstava.
"Sad možemo formalno reći da je Hrvatska izašla iz recesije! Ta priča će se nastaviti i u sljedećim kvartalima. To bi na kraju godine moglo rezultirati sa još višom stopom rasta. Pomak je napravljen u svim komponentama, čak i u investicijama uz izvoz i potrošnju kućanstava i industriju", rekao je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Promet u trgovini na malo raste već osam mjeseci zaredom, a tako dugi niz rasta potrošnje nije zabilježen još od 2007. godine. Procjenjuje se da je u prva tri mjeseca trgovina na malo porasla 1,7 posto na godišnjoj razini.
"S obzirom da su na rast ukazivali i pokazatelji iz realnog gospodarstva, poput rasta industrijske proizvodnje i maloprodaje, to ne predstavlja iznenađenje, ali je svakako pozitivna vijest", kaže Šantić.
DZS je priopćio i da je doprinos neto inozemne potražnje BDP-u bio pozitivan, za 0,01 postotni bod, što se zahvaljuje rastu izvoza roba i usluga.
Hrvatska je od siječnja do ožujka izvezla roba u vrijednosti 19,3 milijarde kuna, što je 7,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. To se ponajviše zahvaljuje ubrzanju rasta gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera.
Zahvaljujući tome, u prvom tromjesečju porasla je i industrijska proizvodnja, za 0,3 posto.
Unatoč snažnijem rastu BDP-a nego što se očekivalo, Šantić upozorava da se ovakav oporavak gospodarske aktivnosti ne može odmah preslikati i na domaće tržište rada. Na tom području, kaže, poboljšanja dolaze s određenim vremenskim odmakom i uz nešto snažniji rast.
Slijedi razdoblje blagih, ali pozitivnih stopa rasta
Rast BDP-a od 0,5 posto u prvom tromjesečju na razini je najoptimističnijih procjena domaćih analitičara i međunarodnih institucija za cijelu ovu godinu.
"No, proces oporavka gospodarstva i dalje je opterećen brojnim strukturnim problemima i pod pritiskom fiskalnih rizika, koji bi se mogli realizirati u slučaju promjene situacije na međunarodnim tržištima kapitala, odnosno eventualnog rasta kamata ako ECB promijeni politiku ili ako dođe do novih poremećaja unutar same eurozone", kaže Šantić.
Ipak, nakon ovog podatka, vjerojatno će povećati svoju procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini na 0,5 posto, dok je prije očekivao rast od 0,2 posto.
U osvrtu na podatke DZS-a, analitičari Raiffeisenbank Austria navode, pak, da je stopa rasta od 0,5 posto najviša od posljednjeg tromjesečja 2008. godine.
"Rast gospodarstva u skladu je s očekivanjima i visokofrekventnim pokazateljima, koji su upućivali na blago pozitivno ostvarenje BDP-a i potvrdu da je Hrvatska konačno nakon šest godina recesije dosegnula dno te da slijedi razdoblje blagih, ali ipak pozitivnih stopa rasta gospodarstva", zaključuju analitičari RBA.
