UN-ova agenda održiva razvoja 2030, preko koje su se Vlade obvezale raditi na iskorjenjivanju siromaštva i gladi, razvoju obrazovanja, dostupnog zdravsva za sve, rodne ravnopravnosti i iskorjenjivanju nejednakosti, pokazala je da postoji lista na kojoj Hrvatska dobro kotira.
Naime, na ljestvici održivog razvoja naša zemlja nalazi se na 21. od ukupno 155 mjesta i u odnosu na prvu listu objavljenu 2016. napredovala je za 15 mjesta, otkriva Poslovni dnevnik.
Na vrhu se nalaze zemlje poput Švedske, Danske, Finske i Njemačke, a vrlo dobro stoji i Slovenija na 8. mjestu.
Prema novom izvještaju o utjecaju socijalnih transfera na siromaštvo unutar EU, socijalni transferi (bez mirovina) u 2017. podigli su dohodak trećine stanovnika iznad granice rizika od siromaštva.
Gledano po članicama, najveće smanjenje broja stanovnika ispod granice siromaštva u 2017. uzrokovano socijalnim transferima zabilježeno je u Finskoj (56,9%) i Danskoj (51%), dok je najmanje smanjenje zabilježeno u Grčkoj (15,8%) i Rumunjskoj (16,6%). U Hrvatskoj broj stanovnika ispod granice siromaštva smanjen je za 24,8% pomoću socijalnih transfera u 2017., piše MacroHub.
Najveća izdvajanja za socijalne transfere, ne računajući mirovinu, imaju države sjeverne Europe poput Finske (11,9% BDP-a) i Danske (15% BDP-a), koje su zabilježile najveće postotno smanjenje broja stanovnika ispod granice siromaštva.
Hrvatska se smjestila među države koje troše manji postotak BDP-a na socijalne transfere (6,2%), što je 2,7 postotna boda manje od prosjeka EU.