Hrvatska se u posljednje vrijeme može podičiti osjetnim smanjenjem nezaposlenosti, ali i jednako osjetnom rastu broja kvota za strane radnike, koji već sada čine oko pet posto ukupnog broja zaposlenih. Vlada sada priprema zakon kojim se više neće propisivati kvote, već će se dozvole za rad izdavati ovisno o stanju na tržištu rada. Sustav kvota bi se trebao zadržati još tri mjeseca, dok zakon ne prođe u Saboru i dok se država ne pripremi za nove uvjete prihvata stranaca, javlja Večernji.
Radne dozvole ove je godine zatražilo oko 12.000 tvrtki. Paralelno s novim zakonom, priprema se i odluka o kvotama za 2020., po kojoj bi u Hrvatskoj moglo raditi 81.600 stranaca. Od tog broja, 25.000 postojećih dozvola produljilo bi se za još godinu dana, dok bi ostatak činile nove dozvole. Najviše dozvola dobit će graditeljstvo (oko 24.000) i turizam (oko 20.000).
Usporavanje rasta plaća
Predviđeno je i da strani radnici rade pod istim uvjetima kao i domaći, no sindikalisti tvrde da nitko ne provjerava poštuju li se uvjeti iz kolektivnih ugovora u ugostiteljstvu i građevinarstvu, koji su prošireni na sve tvrtke u zemlji. Postoji i strah da bi stranci mogli srušiti ili zaustaviti rast plaća.
"Kad Dalekovod dobije posao u Švedskoj, sindikati ga provjeravaju koliko plaća radnike i poštuje li tamošnje uvjete. U Njemačkoj je to posao inspekcije i poreznih vlasti, a kod nas nitko ne nadzire primjenu kolektivnih ugovora. Kod nas se uopće ne prati što se događa s plaćama i radnim uvjetima u tvrtkama koje zaposle strance", kaže sindikalistica SSSH, Ana Pezelj.
Službena statistika tvrdi da rast plaća usporava. Prije dvije godine on je iznosio šest posto, da bi prošle godine pao na četiri, a ove na tri posto. Velik utjecaj na rast plaća imale su porezne olakšice i povećanje minimalne plaće. Prosječna neto plaća za kolovoz bila je 6438 kuna.
"S obzirom na to da je dosadašnji sustav odobravanja kvota za strance bio prilično krut i neprilagođen dinamici tržišta rada jer su se potrebe za stranim radnicima morale iskazivati na kraju kalendarske godine za iduću, dok je stvarna potreba za zapošljavanjem mogla nastati i u sredini godine, smatram da je fleksibilizacija zapošljavanja stranaca dobrodošla. Jer ako ćemo ionako podržavati takvo zapošljavanje, definitivno sam za njegovo pojednostavljenje", ističe Iva Tomić, stručnjakinja za tržište rada Ekonomskog instituta Zagreb.
'Tražimo radnike, ali dolaze nam ljudi'
"Učinak kvota na kretanje plaća ovisit će o tome koliko će nova regulacija osnažiti radnu imigraciju, ali i o tome što se događa s radnom emigracijom iz Hrvatske. Moguće je da će se tržište rada i dalje nastaviti stezati, a velik broj radnih mjesta traži kompetencije ili kvalifikacije koje imigracijom nije lako osigurati. U svakom slučaju, sada kad se otvaraju vrata tisućama migranata izvan regije, potrebno je osigurati i javnu infrastrukturu za njihovu socijalnu integraciju, jer tražimo radnike, ali dolaze nam ljudi", smatra sociolog Teo Matković.
Ove godine država je odobrila produljenje radnih dozvola za 15.000, no produljenje je zatražilo samo 7500 ljudi, što pokazuje da iz Hrvatske bježe i strani radnici.
"Plaće jesu nešto porasle, ali ne u tolikoj mjeri koliko bi se očekivalo s obzirom na drastičan nedostatak radne snage na tržištu o kojem poslodavci stalno govore. Stoga je pitanje ima li uopće toliko stranih radnika na raspolaganju koji su spremni raditi za znatno nižu plaću od one za koju su spremni raditi domaći radnici, odnosno hoće li poslodavci ponudom (pre)niskih plaća zadovoljiti svoje potrebe za dovoljno kvalitetnim radnicima. U konačnici, smatram da je kvalitetnog radnika potrebno adekvatno platiti, bio on stranac ili Hrvat", zaključuje ekonomistica Tomić.
