Čak 85 posto nastavnika hrvatskih osnovnih škola zalaže se za zabranu mobitela, a Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja za RTL Direkt rekao je kako su ga rezultati istraživanja iznenadili, pogotovo iz učeničke perspektive, prenosi Danas.hr.
"Iznenadilo me da je 50 posto učenika u petom razredu za zabranu, a isti stav ima i 30 posto učenika u sedmom razredu. To ukazuje da i oni vide probleme s korištenjem digitalnih tehnologija, naročito mobitela u školi i da to njima čak smeta. Misle da nema to baš pozitivan utjecaj na njihovo učenje, osobni i socijalni razvoj", objasnio je Jokić. Samokritični su, dodao je, a dobro procjenjuju i koje su loše, a koje dobre strane tehnologije.
'Treba otvoriti široku društvenu raspravu'
Učenici nižih razreda puno više se zalažu od onih starijih, a Jokić je objasnio da je "razvojno protivljenje zabrane nešto što se događa kako učenici stare i ne treba to čuditi". No, nije mali broj 30 posto učenika koji smatra da mobitelu nije mjesto u školi.
Sve je veći postotak i nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture koji su za zabranu mobitela, a Boris Jokić je rekao kako je to "vrlo znakovito jer su oni ti koji govore o digitalnoj tehnologiji, naročito o aspektima korištenja digitalne tehnologije".
"Način na koji mladi ljudi koriste mobitel u školskoj zgradi ne doprinosi različitim aspektima razvoja kompetencije vezanih uz digitalne tehnologije. Posebno bi trebalo obratiti pažnju na taj nalaz zato što on ukazuje da sve ono za što bi se moglo pozitivno koristiti mobitel, to u hrvatskoj školi nije tako", kazao je Jokić.
Ipak, Boris Jokić kazao je da nije za zabrane, no potrebno je, objasnio je, otvoriti široku društvenu raspravu vezanu za to treba li i kako koristiti mobitele, kada se i za što se koriste.
"Rasprava bi trebala biti takva da se zajednički dođe do nekih pravila koja bi se poštovala. Do ove situacije dolazi zato što škole ne poštuju pravila kada ih i usvoje. Ako se ne mogu poštovati pravila, onda ni zabrana nije nešto što treba u potpunosti isključiti", rekao je.
A kako nastavnici vide korištenje mobitela?
Ipak, Jokić ja kazao kako svaka škola treba imati svoja pravila kojih se treba držati. A i nastavnici su svjesni posljedica prevelike izloženosti ekranima, a tome svjedoče u svakodnevnom radu s učenicima.
"Kada govorimo o tome kako to nastavnici vide, vidimo da kod korištenja mobitela negativno utječe na učenje, odgojno-obrazovne ishode učenika, a tu govorimo i o učenicima i osnovnih i srednjih škola.
Ali i njihovo fizičko i mentalno zdravlje. Zanimljivo je da kada imate 16 godina u Hrvatskoj, a mi smo ispitali svakog trećeg koji ide u treći razred srednje škole, da oni sami kažu, i to gotovo polovica njih, da je način na koji oni koriste tehnologiju negativan što se tiče njihova učenja.
Čak 30 posto to isto kaže za fizičko zdravlje, oko 50 posto za njihovo slobodno vrijeme i 30 posto za mentalno zdravlje. Digitalna tehnologija i njezino korištenje ima brojne pozitivne aspekte, ali čak i kad imate 16 godina njihov stav je zapravo poziv u pomoć da im pomognemo."
Štetno je i izolirati djecu od tehnologije
"Umjerenost - znamo što je to otprilike u različitim razvojnim dobima. Za sve roditelje koji ovo gledaju - dvije situacije su loše. Loše je ako je, naročito u mlađi dobi, koristi digitalnu tehnologiju bez ikakve mjere. To pretjerano korištenje ima negativnu povezanost s različitim elementima fizičkog i psihičkog zdravlja", objasnio je Jokić.
No, štetno je i izolirati djecu od tehnologije. Dakle, "potpuna izolacija i neumjereno korištenje ima jednako negativne ishode", otkrio je Boris Jokić. A prema njegovom mišljenju: "djeca do prvog, drugog pa i trećeg razreda osnovne škole ne bi trebala samostalno i nekontrolirano koristiti digitalne tehnologije".
Ovisi o situaciji, rekao je Jokić, kada djetetu treba dati mobitel. Potrebno je kada netko, primjerice, ide u, ali i iz, škole, no ako je sve to osigurano, dodao je, ne vidi potrebu da dijete nosi mobitel u školu.
POGLEDAJTE VIDEO: Većina učitelja traži zabranu mobitela u osnovnim školama. Kod učenika su mišljenja podjeljena
'Mi stariji smo loši modeli'
"Mi smo najgori, jer mi smo ti loši modeli. Mjeru trebamo pogoditi mi stariji. Tek kad oni vide nas, ali i učitelje da to koriste i na drugi način, onda to možemo očekivati i od njih. Ipak im treba pomoći jer u tom istom istraživanju kad ih pitate u tom virtualnom svijetu i u tom stvarnom svijetu gdje si ti baš ti. Gdje si ti s drugima najbolji, kako se osjećaš, kome se možeš povjeriti, koje su stvari koje te vesele, vrijedi li to više za virtualni ili za stvarni svijet, onda 70 posto djece s 13 godina u Hrvatskoj bira stvari svijet", objasnio je Jokić.
Švedska primjerice ukida tablete jer su primijetili da djeca sve slabije pišu i čitaju, a Jokić smatra da ta inicijativa nije baš dobra. Ne možemo se vratiti u staro doba, dodao je, kada živimo u novom dobu, no treba vratiti obrazovanje na mjesto na kojem treba biti, a to je da njih čini ljudski kontakt.
"To je jedina stvar koja omogućuje ljudima da adekvatno prenesu znanja i vještine, da prenesu stavove i vrijednosti. Kad imate devet godina to je posebno važno, taj ljudski kontakt s učiteljicom ili ljudski kontakt sa 16 godina s kolegicom, prijateljem i simpatijom. To školu čini školom, a obrazovanje onom vrijednom stvari koja civilizaciju povlači prema naprijed", kazao je.
Nove generacije mogu biti i bolje od onih starijih
Djeca nižih razreda dobivaju jako puno informacija, a ta generacija, kazao je Jokić, može biti bolja od starijih generacija, no trenutno je pod izazovima i traži pomoć.
"A pomoć bi bila da otvorimo raspravu što je to digitalna tehnologija, djetinjstvo, odrastanje, rana odraslost, kako koristiti digitalnu tehnologiju. U zemlju u kojoj ljudi kradu novac, imaju afere, ministre ovakvu oporbu onakvu, u zemlji u kojoj živimo i dalje maglu, ustaša i partizana i ideološki borbi mogli bi se probuditi sa sviješću da je zapravo pitanje tehnologije velika ideološka situacija i kao društvo se možemo onda klasično glupo utaboriti da smo za ili protiv digitalnih tehnologije", objasnio je.
Boris Jokić dodao je da možemo biti i mudro društvo pa reći kako je tehnologija super ako ju koristimo na pozitivan način, a "o negativnim aspektima javno progovoriti i adresirati ih".
